Proračunski manjak u 2009. najmanje tri posto

Manjak državnog proračuna ove će godine umjestio predviđenih 0,88 posto biti najmanje tri posto, i to prema optimističnoj procjeni da BDP ove godine neće pasti, rečeno je na današnjem predstavljanju publikacije 'Financijska stabilnost' u Hrvatskoj narodnoj banci.

No kako su prognoze pojedinih institucija o padu BDP-a između jedan i dva posto 'prilično realne', manjak bi mogao biti i veći, pa će radi očuvanja financijske stabilnosti država morati smanjiti potrošnju i zadržati deficit na razini koju se može financirati, ocijenio je glavni savjetnik guvernera HNB-a Žarko Miljenović. Zbog svjetske financijske krize veoma je pao priljev kapitala u europske zemlje s tržištima u razvoju, tzv. emerging markets, kao što je Hrvatska. Prema prognozi Međunarodnog instituta za financije iz Washingtona u ovoj će godini priljev kapitala biti na razini osmine lanjskih priljeva - to je pad sa 170 milijardi eura na 20 milijardi, što je golem šok za te zemlje, pogotovo jer se događa s padom izvozne potražnje, upozorio je Miljenović.

Zbog toga je i zaduživanje na inozemnim tržištima potpuno neizvjesno, osobito najnovije vijesti iz Rusije, koja je u velikim problemima i traži reprogramiranje dugova, najavljuju mogućnost da se financijska tržišta još više zatvore prema hrvatskim zahtjevima. U takvim uvjetima fiskalna politika mora biti restriktivna i smanjivati rashode, pa su zahtjevi za smanjenje državne potrošnje i štednju potpuno opravdani, kaže Miljenović. Za financijsku stabilnost najvažnije je povjerenje, a u Hrvatskoj su dva glavna vjerovnika čije povjerenje treba sačuvati razboritom monetarnom i fiskalnom politikom - strana tržišta koja posuđuju kapital i hrvatski građani koji drže štednju u bankama.Miljenović misli da zasad ne treba zazivati MMF-ovu pomoć jer se stabilizacijski program može formulirati i bez njega, kao što je to Hrvatska učinila 1993. - Pitanje je političke volje hoće li se restrukturirati javni sektor i javni rashodi, a moj je dojam da Vlada to pomalo prihvaća i pokušava neformalno, u hodu, uvesti neke oblike štednje - napominje Miljenović.

Jučerašnju najavu premijera Ive Sanadera o izmjenama mirovinskog sustava kojima se dovodi u pitanje nastavak funkcioniranja drugoga mirovinskog stupa Miljenović je nazvao 'prilično velikim iznenađenjem' dodavši da bi takve mjere uvelike utjecale na tržište kapitala. Ako iza toga stoji ideja da se financira proračunski manjak, riječ je o lošoj ideji, jer sadašnja situacija zahtijeva smanjenje deficita,a ne njegovo financiranje na takav način, smatra glavni savjetnik guvernera HNB-a.Direktor HNB-ove Direkcije za financijsku stabilnost Vedran Šošić najavio je da će HNB i u 2009. nastojati održavati stabilnost tečaja i inozemnu likvidnost. Središnja je banka deprecijacijske pritiske dosad ublažavala višekratnim otpuštanjem deviznih pričuva, ali to se ne može činiti unedogled, upozorio je.

- Trenutačno je razina deviznih pričuva HNB-a nešto niža od optimalne, međutim uza spremnost banaka majki da u kriznim situacijama osiguraju deviznu likvidnost ipak je dovoljna za ublažavanje učinaka većeg zastoja u priljevu kapitala - kaže Šošić. HNB je nedavno proveo tzv. stresno testiranje koje je pokazalo da će banke i dalje zadržati visoku stopu otpornosti na moguće šokove - i uz pretpostavku 10-postotne deprecijacije tečaja kune i realnog pada BDP-a od dva posto banke bi zadržale stopu adekvatnosti kapitala 2,5 posto iznad propisanog minimuma od 12 posto. (Hina)