Proračunski prihodi podbacili, rashodi rasli 9 posto

U siječnju ove godine u državnome je proračunu nedostajalo 286,6 milijuna kuna, odnosno prikupljeno je 3,6 posto manje prihoda nego u istom mjesecu lani. I to unatoč većem PDV-u i kriznom porezu.

Najviše su podbacili doprinosi (267,6 milijuna manje), ali ne samo zbog tisuća podijeljenih otkaza u privatnom sektoru nego i zbog smanjenja osnovice plaća, doznajemo u Ministarstvu financija.  Očekivano, manje su i trošarine, 200,6 milijuna kuna, ponajviše zbog pada uvoza.  Rashodi su, međutim, rasli - ukupno 9,1 posto, odnosno veći su 798,6 milijuna kuna. Najveći su uteg i dalje mirovine. Iz doprinosa je prikupljeno samo 1,5 milijardi od potrebnih 2,9, pa je dodatno iz proračuna osigurano 1,4 milijarde kuna. Za zdravstvo je izdvojeno još 168 milijuna, za plaćanje kamata 169,8 milijuna, za razne subvencije 105,5, za pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države (među ostalim i za troškove predsjedničkih izbora) 293,2 milijuna, za poticanje stambene štednje 206 milijuna kuna.

Da nije problema s mirovinama i zdravstvom proračun bi, kažu, bio u plusu. Naime, od većeg PDV-a, kriznog poreza i trošarina na SMS država do kraja godine kani prikupiti oko 4,5 milijarde kuna. Zasad nema zadiranja u rashode, ponajmanje u visini od 10-ak milijardi kuna, koliko manji proračun predlažu oporba i analitičari. Socijalni udar država si ne može priuštiti. Doznajemo da država nema pričuvni plan u slučaju da propadne i drugi krug privatizacije brodogradilišta. U tom bi slučaju trebalo računati na plaćanje čak 12,5 milijardi kuna koliko iznose ukupne obveze brodogradilišta. No država je zato uspjela vratiti 500 milijuna eura obveznica koje su stigle na naplatu. (Gordana Gelenčer)