Proširena CEFTA, a ne "zapadni Balkan"

Premijer Ivo Sanader uspio je izboriti da se trgovačka zona zapadnog Balkana zamjeni već postojećom zonom slobodne trgovine Ceftom. Hrvatska je njezina članica, no ostale predložene zemlje regije ne

Piše   Lidija Kiseljak

Također ni Moldavija niti Ukrajina koju Sanader također želi vidjeti u Cefti. Brz ulazak u Ceftu omogućio bi im se bez potrebnog članstva u Svjetskoj trgovinskoj organziaciji, koja je prema sadašnjim pravilima uvjet za članstvo u Cefti.

Takva ideja i stajališta potvrđene su na zajedničkom sastanku premijera Sanadera i koordinatora Pakta za stabilnost Erharda Buseka u zgradi Vlade. A izneseno stajalište trebalo bi se potvrditi sljedeći tjedan u Berlinu na sastanku radne skupine za trgovinu Pakta za stabilnost.

Iako ideja o proširenoj Cefti za sada  nije konačna odluka, vjerojatno će biti, s obzirom na to da je Pakt za stabilnost bio glavni inicijator zone zapadnog Balkana, pa bi i njihova promijenjena odluka o promjeni imena i proširenju te zone mogla biti konačna.

Busek je potvrdio da želja Pakta za stabilnost, pa niti Europske komisije nije bilo vraćanje u prošlost , nego u budućnost u kojoj se sve te zemlje vide unutar Europske unije.

No s obzirom na to da je u regiji prisutna politička nestabilnost, potrebno je to popraviti kao i  stvoriti bolje uvjete za poslovanje.

Hrvatsku vidimo kao voditelja u provođenju tih ciljeva u regiji, jer je i hrvatska Vlada naglasila da želi imati odgovornost prema regiji, rekao je Busek.

Hrvatska želi pridonijeti stabilnosti u regiji, a to neće usporiti naš put prema EU, nego naprotiv ubrzati, rekao je Sanader. Regionalna suradnja je potrebna, jer se na taj način može trgovina povećati, te biti dobar trening za EU, a što potvrđuje primjer zemalja unutar EFTE.

Pakt za stabilnost pozdravlja ideju o širenju Cefte i mogućnost ulaska u nju bez članstva u WTO. Vjerojatno zato što bi se na taj način i njima lakše otvorilo ne malo tržište Ukrajine.

Domaćem gospodarsvu vjerojatno bi to dalo prednost jer je riječ o puno većem tržištu, nego onom kojeg bi imala unutar predložene zone zapadnog Balkana. Odnosno, tržište s dodatnih oko 55 milijuna stanovnika.

S druge strane, već se sada može čuti glas nezadovoljnjih premijerovom idejom. Naime, Hrvatska je imala težak put da uđe u Svjetsku trgovinsku organizaciju, pa na taj način i u Ceftu. A dok smo do toga došli, sve su zemlje članice Cefte već bile na putu EU.

Ipak, ne treba zaboraviti da se je Hrvatskoj Cefta nudila još godine 1993. no tadašnja politička struktura nije željela ulazak u organizaciju sa zemljama koje smo smatrali puno udaljenijim od Europske Unije nego što smo to mi, odnosno smatrali smo da mi možemo i direktno u Uniju.

Možda se zato sadašnja politička struktura želi iskazati i lakšim primanjem u Ceftu dokazati da je takva organizacija uistinu važan korak za članstvo u Europsku Uniju.

www.vlada.hr