Prosječna neto plaća u listopadu 5.015 kuna

Prosječna isplaćena neto plaća po radniku u Hrvatskoj je u listopadu ove godine iznosila 5.015 kuna i nominalno je veća za 0,9 posto, a realno za 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavila je danas Financijska agencija.

Fina je objavila i analizu plaća za razdoblje siječanj-listopad, prema kojoj prosječna neto plaća u tom razdoblju iznosi 4.920 kuna i, unatoč nominalnom rastu od 6,5 posto, realno stagnira.Realni pad prosječnih neto plaća počeo je na početku godine i zadržao se svih devet mjeseci, jer su potrošačke cijene rasle brže, ističu iz Fine. Prema analizi, rast neto plaća u neprivatiziranom (državnom) sektoru bio je veći od rasta u privatnom sektoru - u državnom su sektoru plaće u razdoblju siječanj-listopad nominalno porasle za 7,3 posto, realno za 0,8 posto, dok su u privatnom nominalno rasle za 6,2 posto, a realno pale za 0,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća po radniku kod privatnih pravnih osoba iznosila je 4.470 kuna, što je 9,2 posto manje od republičkog prosjeka.

U državnom je pak sektoru u razdoblju siječanj-listopada prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5.629 kuna, odnosno 14,4 posto više od državnog prosjeka, a 25,9 posto više od neto plaća u privatnom sektoru, pokazuju podaci Fine.Po područjima privređivanja prosječne su mjesečne neto plaće u razdoblju siječanj-listopad bile vrlo različite - kretale su se od 7.095 kuna u djelatnosti financijsko poslovanje do 3.817 kuna u djelatnosti ribarstva, što je odnos 1,9:1.U svim djelatnostima, osim kod privatnih kućanstava, bilježi se nominalni rast prosječnih neto plaća i on se kretao od 8,2 posto u poljoprivredi, lovu i šumarstvu do 5 posto u financijskom posredovanju.No, kako je kod većine djelatnosti rast plaća bio sporiji od rasta potrošačkih cijena tako su i prosječne neto plaće u tim djelatnostima realno u padu.

Od ukupno 16 djelatnosti kod polovice se bilježi veći prosjek neto plaća od državnog, dakle veći od 4.920 kuna, dok je u osam djelatnosti prosjek niži od tog iznosa. Kod djelatnosti s većim neto prosjekom od državnog on se kreće od 2,3 posto u obrazovanju do 44,2 posto u financijskom posredovanju, dok su među djelatnostima s nižim neto plaćama najbliže državnom prosjeku plaće u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima sa zaostajenjem za 0,8 posto, a najviše zaostaju u ribarstvu gdje su 22,4 posto niže od republičkog prosjeka. Po županijama, prosječne su se neto plaće u razdoblju siječanj-lipanj kretale od 5.640 kuna u gradu Zagrebu do 3.732 kune u Međimurskoj županiji, što je omjer 1,5:1. Viša od državnog prosjeka bila je samo prosječna neto plaća u Gradu Zagrebu i to za 14,6 posto, dok su sve ostale županije ispod republičkog prosjeka, a najviše zaostaju u Međimurskoj (za 24,1 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (23,4 posto), Vukovarsko-srijemskoj (21,5 posto), itd. (H)