Protekcionizam može dovesti do trgovinskih ratova

Čelnici 20 najvećih svjetskih gospodarstava morat će na ovotjednom sastanku ponuditi nešto više od tradicionalne podrške slobodnom tržištu ako žele izvući svjetsko gospodarstvo iz recesije i izbjeći protekcionističke mjere koje bi mogle dovesti i do trgovinskih ratova.

Već 60 godina međunarodna trgovina je glavni pokretač globalnog gospodarstva, nadmašujući svojim rastom stopu rasta globalnog BDP (bruto domaćeg proizvoda), koji je povećao zarade i bogatim i siromašnim državama. No, aktualna financijska kriza snažno je pogodila trgovinu. Tako Svjetska trgovinska organizacija (WTO) predviđa da će aktivnosti globalne trgovine ove godine pasti 9 posto, po prvi puta nakon 27 godina neprekinutoga rasta.Glavni razlog tako loše procjene jest oštar pad potražnje za robama i na domaćim i na inozemnim tržištima. Analitičari sada upozoravaju i da protekcionističke mjere otežavaju eventualni oporavak svjetske trgovine.

Svjetska banka objavila je da je 17 od 20 država, čiji će čelnici od četvrtka sudjelovati na sastanku Skupine G20 u Londonu, pribjeglo protekcionističkim mjerama, iako se na svom posljednjem sastanku u studenome lani u Washingtonu obvezalo da neće pribjegavati protekcionizmu.Svjetska trgovinska organizacija (WTO) upozorava da su najveća gospodarstva svijeta - od SAD-a, preko Europske Unije, do Kine i Indije - podigle nove prepreke uvoznim proizvodima bilo preko carina, poticajnih sredstava ili drugih mjera koje štite domaće industrije.

No, kako se recesija diljem svijeta produbljuje, tako je sve više država u napasti da na različite načine zaštiti svoju industriju, poljoprivrednu ili uslužni sektor. Bez koordiniranih strategija oživljavanja gospodarskog rasta, pojedini ekonomisti kažu da poplava nacionalnih paketa stimulativnih mjera i spašavanja pojedinih industrija od stečaja mogu rezultirati izbijanjem trgovinskih radova, a time bi se razorila međunarodna trgovina, koja predstavlja ključni poticaj svjetskom gospodarstvu još od Drugog svjetskog rata.

Potičući, a zapravo štiteći pojedine industrije, članice G20 pridonose jačanju protekcionizma i malo je toga, kažu analitičari, što bi lideri najvećih gospodarstva svijeta mogli dogovoriti u Londonu kako bi brzo preokrenuli taj trend."Igramo se vatrom. Sustav je zamišljen da bi se izbjeglo međusobno hrvanje svakoga sa svakim iz 1930-ih godina. No, ako, primjerice, SAD ili Francuska kažu: 'Ovo je legalno, pa ćemo i mi to učiniti', svi će početi igrati tu igru", kaže Jagdish Bhagwati, ekonomist na sveučilištu Columbia. A uoči sastanka G20, Svjetska banka najavila je pokretanje 50 milijardi dolara vrijednog fonda za podupiranje likvidnosti u globalnoj trgovini.

Iako nije iznio previše detalja o tome projektu, predsjednik Svjetske banke Robert Zoelick danas je izjavio kako je pad svjetske trgovine pogoršan nestašicom trgovinskih kredita, koji omogućuju izvoznicima i uvoznicima da podmire račune.Po njegovim riječima, financijska snaga tog fonda mogla bi biti proširena putem sporazuma o podjeli rizika s glavnim partnerima u privatnome sektoru. U suradnji s WTO-om, Svjetska banka također bi mogla iskoristiti resurse i iskustvo nacionalnih agencija za kreditiranje izvoza, dodao je Zoelick.Na globalnim burzama, pak, danas su cijene dionica u plusu, ponajviše poduprte rastom cijena roba. MSCI indeks svjetskih dionica jutros je porastao 0,6 posto, i na putu je da ostvari najveći mjesečni skok od listopada 2002. Ipak, prvo ovogodišnje tromjesečje završit će se minusom od 12 posto. (H)