Prva sinkronizirana recesija u svijetu od ranih 1990-tih

Puno neizvjesnosti oko pomoći američkom automobilskom sektoru i evidentno klizanje globalnog gospodarstva u prvu sinkroniziranu recesiju od početka 1990-ih danas su na svjetskim tržištima razlog lošeg raspoloženja među ulagačima.

MSCI indeks dionica na svjetskim burzama danas uglavnom stagnira, dok su na europskim burzama cijene su u padu. Trenutno londonski Ftse indeks bilježi minus od 0,41 posto, frankfurtski DAX 1,2 posto,a pariški CAC 0,89 posto. Na tržište loše utječe neizvjesnost u vezi pomoći američkom automobilskom sektoru. Predstavnički dom Kongresa prihvatio je jučer 14 milijardi dolara vrijedan plan spašavanja te industrije, koji će natjerati tvrtke General Motors, Ford i Chrysler na restrukturiranje ili stečaj. No, nije sigurno da će taj plan podržati i Senat, jer republikanski zastupnici imaju drugačiji prijedlog razvoja 'detroitske trojke'.

A nije to jedina briga koja zadaje glavobolju ulagačima. Jutros je, naime, objavljeno da je potrošnja u SAD-u u studenome, bez prodaje automobila, pala za 3,8 posto na međugodišnjoj razini, prema podacima tvrtke SpendingPulse. Time je nadmašen najveći mjesečni pad potrošnje u posljednjih pet godina od 2,4 posto, zabilježen u rujnu. To je već treći mjesec zaredom kako potrošnja Amerikanaca pada, premda je sezona predblagdanske potrošnje, koja je počela krajem studenoga, dobro krenula.  Uz to, ulagači s nestrpljenjem očekuju podatke o broju nezaposlenih u SAD-u u proteklome tjednu, koji bi mogao signalizirati produbljuje li se recesija. Analitičari procjenjuju da se prošloga tjedna za pomoć nezaposlenima prijavilo 525.000 osoba, nakon u tjednu ranije evidentiranih 509.000.

"Kao što govore pokazatelji, globalno gospodarstvo i dalje je slabo. Još ne možemo biti optimistični", Yosuko Hosokawa, analitičar iz Chuo Mitsui Trust and Bankinga u Japanu. A kako procjenjuju u UCLA Anderson Forecastu, tek iduće godine recesija će svom žestinom zahvatiti SAD-a, budući nezaposlenost raste, a posrnulo tržište nekretnina i pad cijena dionica negativno utječu na potrošače, financijske tvrtke i dugovima opterećene poduzetnike.Po procjeni tog istraživačkog centra na Kalifornijskom sveučilištu, u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju američki BDP smanjit će se 4,1 posto, u prvom tromjesečju iduće godine za 3,4 posto, a u drugom za 0,8 posto.

"S obzirom da su Japan i Europa već u recesiji, a Kina i Indija pate od značajnog usporavanja rasta, izblijedjet će izvozni uzlet bilježen proteklih godina. Uopće nije upitno, globalno gospodarstvo je u prvoj sinkroniziranoj recesiji od početka 1990-ih", stoji u najnovijem izvješću tog istraživačkog centra.Na deviznim tržištima, pak, danas je glavna vijest snižavanje kamatnih stopa u Švicarskoj. Tamošnja središnja banka srezala je ključnu kamatu za 50 baznih bodova, i to četvrti put zaredom u zadnja dva mjeseca, budući je švicarsko gospodarstvo suočeno s produbljivanjem recesije.

Tako se sad tromjesečni LIBOR na švicarski franak kreće u rasponu od 1,00 do 1,00 posto. To je spustilo tečaj 'švicarca' prema euru i dolaru. Tako se eurom trguje po 1,564 franaka, a dolarom po 1,1920 franaka.U švicarskoj središnjoj banci procjenjuju da će BDP iduće godine pasti za 0,5 do 1,0 posto, dok će inflacija biti 0,9 posto. Također, tečaj eura danas je ojačao gotovo 1 posto prema dolaru, te se trenutno njime trguje po 1,3158 dolara, što je najviša razina u zadnjih 6 tjedana.

Razlog njegovu jačanju izjava je člana izvršnog odbora Europske središnje banke Juergena Starka da središnja banka nema previše prostora za manevar nakon prošlotjednog snižavanja ključne kamatne stope na 2,5 posto. Također, izjavio je da će eventualna iduća smanjivanja kamata biti poduzeta tek malim koracima.A dolarov indeks .DXY danas je oslabio 0,7 posto prema košarici najvažnijih valuta, nakon što je Fed signalizirao da bi mogao kupovati državne obveznice u nastojanju da utječe na prinose i stimulira potražnju u uvjetima kada su kamatne stope blizu nule."Vjerujemo da dolar gubi svoju privlačnost zbog Fedova kvantitativan popuštanja monetarne politike i pada realnih prinosa", stoji u bilješci JP Morgana upućenoj njegovim klijentima. (H)