Prvi moćnik MMF-a otvoren za hrvatsku javnost

Stručnjaci tvrde da svako izaslanstvo ocjenjuje vladin rad dobrim, jer se tada automatski i njihov rad u sjedištu fonda, Washingtonu, boduje pozitivnim

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

            Prema nekim anketama već je proglašen jednim od najutjecajnih ljudi u Hrvatskoj. Možda zato što dolazi iz jedne od najutjecajnih međunarodnih institucija u našoj zemlji – Međunarodnog monetarnog fonda, ali vjerojatno više zbog toga što je prvi predstavnik fonda u našoj zemlji koji je uvijek otvoren za javnost, uključujući i novinare. I dok je s njegovim prethodnicima uvijek bilo nemoguće stupiti u kontakt, nego se je uvijek morao čekati dolazak izaslanstva fonda iz Washingtona, stalni predstavnik MMF-a u Zagrebu AthanasiosVamvakidis će uvijek rado odgovoriti na sva pitanja.

Otvorena i uvijek raspoložena osoba, stalno spremna na komunikaciju, željna da predoči rad MMF-a i smanji negativnu tenziju među građanima u pogledu fonda, te objasni zašto, kako i što fond radi u Hrvatskoj, neke su od karakteristika stalnog predstavnika fonda u Zagrebu, primjećene od mnogih njegovih suradnika u našoj zemlji, uključujući i novinare.

Izaslanstvo fonda predvođeno Dimitri Demekasom koji sjedi u Washingtonu  i stalni predstavnik fonda u Zagrebu, Athanasios Vamvakidis,  dolaze iz Grčke, a zaduženi su za našu zemlju istodobno s  dolaskom HDZ-a na vlast.  I nekako izgleda da su joj privrženi. Također kao što je djelovalo da je bivše izaslanstvo fonda bilo sklono bivšoj koalcijskoj vladi. No, jasno je da strancima politička opcija manje bitna. Odnosno, izglednije je stajalište pojedinih  stručnjaka, koji na temelju dugogodišnjih iskustava praćenja rada fonda u drugim zemljama, tvrde da svako izaslanstvo ocjenjuje vladin rad dobrim, jer automatski se i njihov rad tada u sjedištu fonda, Washingtonu boduje pozitivnim.

No i to bi se stajalište moglo pobiti gledajući nedavni primjer iz Srbije i Crne Gore kojoj je aranžman otkazan zbog ne ispunjavanja obveza iz potpisanog aranžmana??. Isto tako, riječ o stručnom kadru MMF-a čije preporuke već godinama dobro dođu hrvatskim vladama, a koje neprestano imaju nedovoljno čvrsto stajalište i volju da pokrenu Hrvatsku na gospodarskom području.

Prošli tjedan je odbor fonda u Washingtonu pozitivnim ocjenio hrvatsku gospodarsku politiku, te odobrio produljenje stand by aranžmana s našom zemljom do studenoga. A samo prije nekoliko mjeseci uvjetovao produljenje s početkom reformi. Zadovoljilo ih je, kaže Vamvakidis, pokretanje reformi, u prvome redu one u zdravstvu. Osim toga vidljivo je da Vlada ima volju da obavi svoja obećanja dana fondu u potpisanom aranžmanu.

‘Uvijek tražimo ravnotežu zahtjeva i učinjenog, i na temelju toga dajemo ocjenu. Sada ocjenjujemo da je ‘čaša napola puna’, a da se popuni potrebno je nastaviti  s reformama i privatizacijom do kraja godine, a napredak po tom planu vidjet ćemo u ljeti, kada izaslanstvo dolazi u sljedeću kontrolu provedbe stand by aranžmana’, kaže Vamvakidis.

Vamvakidisu je ovo prvo radno mjesto stalnog predstavnika u jednoj zemlji. Prije toga radio je u sjedištu fonda. Na početku u istraživačkom odjelu. Zatim u odjelu zaduženom za azijske zemlje - Indoneziju, te Salomonsko otočje. Od 2000. godine preuzima brigu o četiri europske zemlje, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, te Cipru.  Nakon nekoliko godina rada na tim poslovima, ali iz sjedišta fonda u Washingtonu, želio se je okušati i u realnoj situaciji, odnosno raditi u određenoj zemlji i u praksi osjetiti rad u gospodarskim reformama.
‘Kada se je otvorilo mjesto u Hrvatskoj, pokazao sam interes, jer je to zemlja u kojoj je trebao jači pothvat u reformama, ali i zemlja koja je krenula u približavanju prema EU’, kaže Vamvakidis. Je li teže raditi u Hrvatskoj ili u sjedištu fonda, Vamvakidis kaže da je posao na ta dva mjesta različit, ali da ovdje nauči puno više. Posebno je zadovoljstvo, kaže, kada vidim da pojedini zahtjevi i preporuke fonda urode konretnim ekonomskim učincima. ‘Volim ekonomiju i svoj posao’ - kaže Vamvakidis.

Iz Zagreba svaki dan komunicira s Washingtonom i izvještava tamošnji odjel zadužen za Hrvatsku o svim pokazateljim važnima za rad fonda po pitanju naše zemlje. No, razgovoaramo primjerice i o vašim pregovorima s EU, te podupiremo vaše članstvo. A, dodaje, reforme koje vam mi odavno preporučujemo neophodne su i za što bolju spremnost za članstvu u Uniji. Vamvakidis je i u čestom  kontaktu s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, ali i predstavnicima drugih ministarstava s obzirom na potrebne reforme i u drugim sektorima. ‘Problema u komunikaciji s hrvatskom Vladom nemam’, kaže Vamvakidis. I ta bi se činjenica mogla spojiti na onu početnu o njegovoj utjecajnosti u Hrvatskoj. Vlada zna da je dobra ocjena MMF-a važna zbog priznanja na  međunarodnom tržištu, pa između ostaloga i u pregovorima s EU.

Dolaskom u Hrvatsku iznenadio je novinare svojom otvorenošću i stalnom spremnošću da odgovori na postavljena pitanja. Iako ti odgovori, primjerice novinare, ne mogu često zadovoljiti. Naime, uvijek su podjednako ista, ali ne njegovom krivicom, nego samo zato što su zahtjevi prema vladi stalno isti, a pomaci spori. Tako su početni zahtjevi novog izaslanstva 2004. godine bili okrenuti u prvome redu prema reformi zdravstva, privatizaciji te smanjenju subvencija.. Nakon dugo navlačenja početne reforme u zdravstvu počele su krajem prošle godine. Privatizacija Hrvatske poštanske banke  ili Croatia osiguranja najavljena još u prošlom stand by aranžmanu nije učinjena. Fiskalni deficit iako  od MMF-a čvrsto postavljen na razinu od 3,7 posto BDP-a, prošle je godine završio na 4,2 posto BDP-a.

Restrukturiranje brodogradnje i željezara je također sporija od najava. A od smanjenja subvencija za sada također ništa, iako će to trebat sigurno obaviti zbog zahtjeva ne samo fonda nego i EU. Bez obzira na sporost, fond pozitivno ocjenjuje rad ove Vlade. Mnogi zato i postavljaju pitanje mogućeg ponavljanja situacije od kraja godine 2003., kada je bivše izaslanstvo cijelo vrijeme hvalilo rad bivše Vlade, da bi se na kraju pokazalo i otkrilo niz skrivenih dugova ne uvrštenih u proračun.

Je li izaslanstvo za takve propuste odgovara u Washingtonu? ‘Situacija iz kraja 2003. godine je bila vrlo nepredvidljiva, jer su se bližili izbori i teško je bilo kontrolirati kamo novac ide i što se u proračunu prekriva. Sada je situacija puno transparetnija, jer uključujemo i sve dugove države koji tek trebaju doći na naplatu’, kaže Vamvakidis. Zašto se onda dug prema umirovljenicima ne  uračuna u proračun, nego je upravo iz razloga prikazivanja nižeg proračunskog deficita, osnovan fond preko kojeg će se isplaćivati dug umirovljenicima, Vamvakidis kaže da je i po tom pitanju učinjena transparetnost. Jer iako ne iskazan u proračunu u najnovijem izvješću fonda za Hrvatsku i taj dug države nije preskočen.

’Oprezni moramo biti, greške smo činili, no na temelju njih učimo i mi u fondu’, kaže Vamvakidis.
Obećanja u postojećem aranžmanu s fondom sadrže još puno toga što bi trebalo učiniti do ljeta, poput konkretnijih pomaka u privatizaciji željezara, TLM-a, Ine i HT-a, restrukturiranju, reformama, te usporavanju rasta vanjskog duga. Privatizacija gubitaša je također neophodna, a ne samo dobrih kompanija koje financiraju deficit, kaže Vamvakidis. Hoće li Vlada u novi aranžman s fondom ili imati neki drugi oblik suradnje, više savjetodavni, koji koriste mnoge druge zemlje, još nismo razgovarali, kaže Vamvakidis.