Puljić: Hrvatska mora u potpunosti iskoristiti svoje poljoprivredne resurse

Budućnost počinje sada, ali odgovor na pitanje što nas čeka za dvadeset godina bio je povod okupljanja brojnih stručnjaka različitih područja koji su svojim idejama i prezentacijama pokušali prikazati moguća rješenja za jačanje Hrvatske kao zemlje koja će moći ostvariti svoje ciljeve i na taj način ponuditi ostvariti pravu priliku za uspjeh.

Okupivši se na konferenciji koju organizira tjednik Business.hr, ''HR.Business 2031. Budućnost počinje sada", oko 150 stručnjaka iz područja strateških industrija važnih za hrvatsku budućnost (energetika, poljoprivreda, transport, turizam, financije i dr.) pokušali su dati odgovor na pitanje što nas čeka za dvadeset godina. Konferenciju je otvorila premijerka Jadranka Kosor koja smatra da će Hrvatska realizirati svoje ciljeve i biti zemlja koja nudi brojne šanse u različitim interesnim segmentima.

- U svemu što radimo moramo voditi računa kakve će to posljedice imati za deset ili više godina, a malo je onih koji su spremni razmišljati dugoročno' rekla je premijerka. Kosor je naglasila podatke o porastu industrijske proizvodnje kao i rastu turizma te razmatranje dodatne uštede u proračunu  i racionalizaciju potrošnje na svim raznima. Povjerenjem u razvitak snažnog gospodarstva ujedno vjeruje u jačanje turizma i poljoprivrede istaknuvši, kao važne faktore, upravo optimizam i ljude. Okupljeni ugledni stručnjaci iznosili su svoja mišljenja i prezentacije želeći pokazati što se treba proizvoditi, koliko i za koga, kakvi zaposlenici su potrebni u kompanijama, kojim putovima i prijevoznim sredstvima dovesti proizvedenu robu do potrošača, od koga će i pod kojim uvjetima Hrvatska kupovati energente i energiju nužnu za proizvodnju.

Izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić kazala da je najvažnije za budućnost dodatno investiranje u tehnologiju i znanja. Za dvadeset godina Hrvatsku vidi kao zemlju koja je u potpunosti iskoristila svoje poljoprivredne resurse i koja proizvodi proizvode veće dodane vrijednosti po konkurentnoj cijeni. Smatra da je za poljoprivredu najvažnije dodatno investiranje u sređivanje i parceliranje zemlje te stvaranje velikih farmera koji će primjenjivati konkurentnu tehnologiju. Drži da u poljoprivredi i prehrambenoj industriji te trgovini postoji još veliki potencijal za rast i razvoj. Stoga i ne sumnja da Hrvatska za dvadeset godina može proizvoditi dovoljno hrane za vlastite potrebe, ali i za izvoz pri čemu će svakako trebati promjeniti sustav potpora.

Po njenoj se ocjeni za sada u poljoprivredu ulaže relativno malo i neproporcionalno udjelu poljoprivrede u BDP-a, a potpore koje se daju za taj sektor samo su naoko velike jer nisu usmjerene u ključnu proizvodnju što treba hitno mijenjati.

O predviđanju budućnosti turizma u Hrvatskoj za 20 godina ministar turizma Damir Bajs kaže da će turizam još više nego danas pružiti velike mogućnosti izvoza pri čemu još više treba potencirati veću kvalitetu ponude što će zasigurno omogućiti i veće cijene od sadašnjih. Ono što sigurno znamo je da Hrvatska ne želi biti zemlja jeftinog turizma nego kvalitetnog te da treba "turistički disati na cijelom području i tijekom cijele godine", istaknuo je Bajs.

Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Goran Granić vezano za predviđanje energetske budućnosti naglasio je kako je neophodno da Hrvatska konačno osmisli energetsku strategiju koja će uračunati potrebe građana i industrije za slijedećih 50 godina.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje za dvadeset godina predviđa velike promjene na tržištu kapitala i u bankarsko-financijskom sektoru. U vezi tržišta kapitala predviđa da će se u potpunosti integrirati s Europom uz prestanak postojanja Zagrebačke burze, pri čemu će u svemu odlučujuću ulogu imati nove tehnologije koje će oblikovati sasvim novi izgled tog tržišta.

Za bankarstvo predviđa da će se mijenjati sporije te da 2031. neće biti bitno različito nego danas. Ipak smatra da će se platni promet i trgovanje na deviznom tržištu uz nove tehnologije potpuno promijeniti, dok za kamatne stope i cijenu kapitala u Hrvatskoj vjeruje da će se izjednačiti sa onima u europskim zemljama.

Dekan Veleučilišta Vern i član Vijeća za nacionalnu konkurentnost Goran Radman, isto kao i predsjednica Ericssona Nikola Tesle Gordana Kovačević, smatraju da je budućnost u svim 6sektorima vezana uz primjenu novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Samo uz njihovu primjenu te osmišljavanje novih inovativnih proizvoda i usluga Hrvatska može podići svoju konkurentnost i imati uspješnu budućnost. (Hina, Zorana Ćetković)