Puljiz: Fleksigurnost je mogući odgovor na novo socijalno pitanje

Danas je u Novinarskom domu u Zagrebu povodom objavljivanja knjige "Fleksigurnost - relevantan pristup za srednju i istočnu Europu" održan okrugli stol pod nazivom "Je li moguć hrvatski model fleksibilizacije na tržištu rada?"

Nakon što je govorio o osnovnim značajkama fleksibilizacije rada, prof. dr. sc. Vlado Puljiz razložio je njezine posljedice. - Sve veće socijalne razlike, individualizacija rada, nesigurnost statusa zaposlenih, sve to otvara novo socijalno pitanje: kako prevladati deficit socijalne integracije i anomaliju u društvu-naglasio je. Naš model socijalne sigurnosti više ne funkcionira. Tu u središte interesa stupa nova europska paradigma - fleksigurnost, aktivna politika na tržištu rada u kojoj se mijenja uloga države i socijalnih partnera.

Sanja Crnković-Pozaić iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva pojasnila je pojam fleksigurnosti. To je integrirana strategija kojom se želi istodobno povećati stupanj fleksibilnosti ali i sigurnosti sudionika na tržištu rada. Njezine osnovne poluge su deregulacija radnog zakonodavstva, djelotvoran sustav cjeloživotnog učenja, aktivna politika na tržištu rada te moderna socijalna politika. Posebno je naglasila ključnu ulogu znanja te rekla kako sustav obrazovanja, od formalnog do neformalnog, mora pojedincu pružati mogućnost nadogradnje na postojeća znanja u razvoju karijere.

Davorko Vidović govorio je o utjecaju fleksibilizacije rada na promjenu obiteljske strukture te istakao kako ona često pojedince dovodi u stanje egzistencije bez predvidljivosti i sigurnosti, što zasigurno utječe na njihovu materijalnu i psihološku dobrobit.

Jasna Kulušić iz Hrvatske udruge poslodavaca govorila je o skrivenim preprekama fleksibilizaciji tržišta rada naglasivši potrebu da država preuzme socijalne funkcije te pokrene aktivne mjere politike tržišta rada.
Marina Kasunić Peris je ispred Saveza samostavnih sindikata Hrvatske govorila kako Sindikat vidi fleksigurnost. Smatra da politiku fleksigurnosti treba graditi na većoj zaštiti radnih odnosa i kontinuiranom unapređivanju znanja i vještina radnika, istaknuvši da je samo siguran radnik flleksibilan i mobilan.

Krešimir Sever u svom se temperamentnom istupu zapitao može li fleksibilnost tržišta rada imati drugačije lice zauzevši se za stvarne promjene u radnom zakonodavstvu i konkretan dijalog socijalnih partnera.
Mr. sc. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu se na kraju okruglog stola s pravnog aspekta kritički osvrnuo na sam koncept fleksigurnosti, rekavši kako nije sasvim siguran radi li se o negaciji ili preobrazbi radnog prava. (Ozren Štiglić)