Putin: Ruski starteški sektori ostaju otvoreni za strana ulaganja

U sjeni događaja na američkom financijskom tržištu i poteza koji bi trebali spasiti Wall Street, relativno neprimjetno, prošao je ruski Ekonomski forum u Sochiju, gdje je ruski premijer Vladimir Putin došao ohrabriti strane ulagače.

Pripremila: Davorka Zmijarević

Putina su došli su ga čuti predstavnici Deutche Bank, Royal Dutch Shella, Ikee, Siemensa, Totala, Mitsubishija, BP-a, i drugih krupnih riba svjetskog biznisa, koji su u Sochi došli u, kako je zabilježio The Moscow Times, iznenađujuće velikom broju, pokazujući da ostaju vrlo zainteresirani za poslovanje u Rusiji.  U jeku potresa na financijskom tržištu i još više, nakon gruzijske krize, koje je rusko tržište dionica sunovratila, neovisno o globalnoj krizi, Putin je nastojao uvjeriti veliki biznis da Rusija ostaje otvorena za inozemne investicije, rekavši da su vladini prioriteti poticanje ulaganja, uklanjanje barijera i jačanje konkurentnosti. Obećanja je trebao pojačati i sastanak s Tonyjem Haywardom, glavnom direktorom BP-a, čiji je joint venture TNK-BP prolazio kroz vrlo neizvjesnu fazu zbog sukoba s ruskim partnerima. Sukob partnera u ovoj kompaniji u zapadnom poslovnom tisku bio je, naime, praćen s jakim impliciranjem političkog uplitanja.

Putin je naglasio da ruski strateški sektori ostaju otvoreni za inozemne investitore, ali da također očekuje da i ruskom kapitalu vrata budu otvorena na drugim tržištima Postojećim i potencijalnim investitorima u Rusiji najavljuju planove za podršku biznisu u ovim teškim trenucima ali i imajući na umu dugoročne razvojne strategije. Mjere se, prije svega, oslanjaju na smanjivanje poreznog opterećenja, Jedna od kojih  je smanjenje poreza na izvoz nafte, koja proizvođačima i rafinerijama trebala ostaviti preko 5,5 milijardi dolara godišnje. Međutim, potvrđena je odgoda odluke o smanjivanju poreza na dodanu vrijednost na 12 posto, što zagovaraju veliki biznis i dio vlade. Ovaj plan već je neko vrijeme predmet spora u vladinim krugovima. Ali opipljivi razlog vjerojatno valja tražiti u činjenici da bi u sadašnjoj nestabilnosti tržišta i cijena nafte efekt rezanja poreza na dodanu vrijednost imalo neizvjestan učinak na budžet. 

Putin je najavio da njegova vlada ''neće donositi političke motivirane odluke'', ali će i dalje reagirati na probleme prisutne na financijskom tržištu dionica, referirajući se na intervencije na tržištu dionica ovog mjeseca, a nakon gruzijske epizode, na koju je moskovska burza reagirala velikim padom i visokim gubicima. ''Vlada i centralna banka imaju dovoljno rezervi za zaštitu nacionalne valute i ruskog financijskog sustava. Imamo proračun koji je u plusu i devizne rezerve od preko 550 milijardi dolara'', rekao je Putin. Strani ulagači u Rusiji žele prije svega biti uvjereni da političko uplitanje neće eksplicitno ili dominantno određivati poslovnu klimu i uvjete, a zanima ih također ne toliko iznosi kojima će vlada intervenirati na tržištima koliko sam pristup.

Glavni ekonomist UBS-a, Clemens Graf, tako rekao za Moscow Times, da ''Vlada mora smanjiti očekivanja javnosti i reći ljudima da će stanje biti teže, a naročito ne bi trebali stvarati dojam da će se javni novac koristiti za podupiranje cijena dionica, jer to nije vladin posao.''Treba napomenuti da je glavni ekonomist USB-a to izjavio dan prije velikog sastanka u Washingtonu kada je američka vlada odlučila spašavati uzdrmane banke i Wall Street uz pomoć plana od 700 milijardi dolara, naravno, javnog novca.