Putujući na Jadran, turisti potroše 20-ak eura u jednom smjeru

Dok u Italiji samo jedan lanac ugostiteljskih objekata uz cestu zaradi više od milijardu eura, cijela Hrvatska zaradi samo 100 milijuna eura od usputnih objekata uz autocestu, od čega 75 posto otpada na gorivo

Turisti u Hrvatskoj tijekom putovanja na cestovnim prometnicima prema Jadranu u prosjeku potroše 20 eura u jednom smjeru. Podaci su to Tomas Tranzita, studije o stajalištima i potrošnju turista u cestovnim vozilima na putovanju do primorskih odredišta koju je prema podacima iz 2005. proveo Institut za turizam. Istraživanje je pokazalo da je vrlo malo turista zadovoljno infrastrukturom i sadržajima u uslužnim objektima uz autoceste te da ih većina ne zna koja bi turistička odredišta mogli obići tijekom putovanja na more.

- Cilj istaživanja je naći, u suradnji s privatnim sektorom, način da skrenemo turiste s autocesta i upoznamo ih s lokalnim cestama i putevima koji vode do turističke ponude u unutrašnjosti - istaknuo je na prezentaciji Studije u petak državni tajnik za turizam Zdenko Mičić. Prema podacima Studije, 93 posto turista u Hrvatskoj koristi se cestovnim prijevoznim sredstvima, prosječno prođe 237 kilometara i ne zna ništa o obilježjima putovanja. Najopterećenija je dionica autoceste Zagreb - Karlovac - Bosiljevo, a najopterećenija državna cesta Split - Omiš - Makarska.

Na putu prema odredištu oko 69 posto turista zaustavi se prosječno dvaput nakon 87 prijeđenih kilometara. Glavni je razlog stajanja točenje goriva i odlazak na zahod, a samo pet posto turista na putovanju posjeti turističku atrakciju poput Splita, Plitvica, Šibenika ili NP Krka. Da bi promoviralo kontinentalni dio Hrvatske i rasteretilo glavne prometnice, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka naručilo je izradu projekta Pronađi svoj najdraži put (Look around), zasnovan na ideji povezivanja različitih područja (turistički manje ili više prepoznatljivih dijelova), da bi se tranzitnim putnicima i stanovništvu predstavilo područje u bližem okruženju glavnih cestovnih smjerova s pripadajućom turističkom ponudom.

Smjerovi sadrže ponude putova prema županijama, poput Putova najmanjih gradova na svijetu, Putova poštanskih kočija, Putova starih kapetana i slično. Prva faza projekta, izrada Cestovne i turističke karte RH prošle je godine realizirana u suradnji s HTZ-om, ove se godine planira izrada turističkog vodiča i internetskestranice, a brošure, plakati, svjetleći panoi i signalizacija realizirat će se idućih godina. Druga faza projekta planira se realizirati na temelju javno-privatnog partnerstva tako da se promoviranjem hrvatskih poduzetnika i njihovih proizvoda i usluga u promotivnim materijalima postigne povećanje ukupne turističke potrošnje, što je jedan od osnovnih ciljeva projekta.

Studija Tomas Tranzit pokazala je rezultate ispitivanja tolerancije turista na čekanja u kolonama. Prosječno je vrijeme čekanja na granici 34 minute, a na naplati cestarine 14 minute, i 90 posto turista smatra to vrijeme prihvatljivim. Prosječno vrijeme čekanja na trajekt je 35 minuta, što je također prihvatljivo, no gotovo polovina ispitanika ocjenjuje opremeljenost trajektnih luka neodgovarajućom. Nisko su ocijenjene i trgovine, opremljenost turističkih atrakcija, signalizacija itd.

- Uzmemo li u obzir da smo prije dvije godine zabilježili pet milijuna dolazaka cestovnim prometom i prosječnu potrošnju turista, ispada da je Hrvatska zaradila 100-tinjak milijuna eura na usputnim objektima uz cestu. Od 100 milijuna 75 posto troškova čini gorivo, a 25 posto sve ostalo. Primjera radi, najveći lanac ugostiteljskih objekata uz cestu u Italiji Auto Grill godišnje zaradi više od milijardu eura, uz napomenu da je riječ samo o jednom lancu - zaključio je Siniša Horak iz Instituta za turizam, koji je izradio Studiju.   (Željka Laslavić)