Ranogajec: Obrtnicima jednaki uvjeti kao i trgovačkim društvima

Danas je na Zagrebačkom velesajmu održan Obrtnički forum na kojem se govorilo o suzbijanju neregistriranih djelatnosti, problemu nelojalne konkurencije te novom Zakonu o obrtu koji bi se trebao naći na glavnoj raspravi u Saboru idući tjedan.

Na forumu je pokrenuta žustra rasprava o tome kako uvjeti za djelovanje nisu isti za obrtnike i trgovačka društva. Dok nositelji obrta imaju strože propise i ispunjavaju visoke standarde, kao što je nužno polaganje majstorskih ispita, u trgovačkom društvu može se raditi niz djelatnosti bez ikakvih kvalifikacija. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kritizirao je takvu situaciju, a posebno nemogućnost naplate potraživanja od trgovačkih društava koja su pokretač nelikvidnosti u Hrvatskoj. Također, obrtnici odgovaraju svom svojom imovinom za obavljanje djelatnosti, dok trgovačka društva odgovaraju samo temeljnim kapitalom, a sustav ne omogućuje efikasnu naplatu potraživanja.

– Moramo pružiti obrtnicima iste uvjete za obavljanje djelatnosti. Jako veliki broj obrtnika ne može se naplatiti od trgovačkih društava na koje otpada 80 posto dugovanja u Hrvatskoj.  Zato je potrebno donijeti Zakon o zaštiti vjerovnika te razmotriti uvođenje medijacije prije nego što naplata zapne na sudu. Mora se uvesti reda u propisima i njihovoj primjeni – upozorava Ranogajec.

Tihana Kraljić, državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, branila se kako u Hrvatskoj nemamo popis djelatnosti s točno određenim kvalifikacijima, kao što je majstorski ispit, koje su potrebne za njeno obavljanje. – Da bi se reguliralo ovakvo stanje nužno je stvaranje popisa djelatnosti sa srodnim kvalifikacijama jer bez njega Ministarstvo ne može rješiti ove tekuće probleme – objašnjava Kraljić kao da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nije u mogućnosti da pokrene stvaranje takvog popisa.

Ranogajec je govorio o gorućem problemu nelojalne konkurencije koji donosi najveće probleme obrtništva u Hrvatskoj, odnosno nelikvidnost, blokade računa i zatvaranje obrta. Opseg sive ekonomije u Hrvatskoj je izrazito velik, što pokazuje i istraživanje Sveučilišta u Linzu po kojem je, od 31 države OECD-a, Hrvatska treća po udjelu sive ekonomije. Ranogajec je pozdravio skoro donošenje kontroverznog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji bi trebao suzbiti sivu ekonomiju i uvesti red u gospodarstvu. Ranogajec ističe i kako 80 posto bivših obrtnika sudjeluje u sivoj ekonomiji. Nakon zatvaranja obrta, na što su bili primorani kako bi zaštitili osobnu imovinu, nastavili su rad na crno, smatra Ranogajec.

Predsjednik HOK-a osvrnuo se i na sve gori položaj obrtnika u gospodarstvu. - Kako bi sačuvali status obrtništva u Hrvatskoj potrebno je ostvariti ujednačeniji položaj obrta na tržištu, pravednije porezno opterećenje te jednaku kontrolu za sve na tržištu. Novi Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti umnogome će pomoći našoj situaciji, ali posao još nije završen – objašnjava Ranogajec, ističući usto i potrebu za prilagodbom obrtništva EU integracijama kako se ne bi ponovio slučaj Sloveniju, u kojoj se nakon ulaska u EU zatvorilo 20 posto obrta.

- Nakon više od deset godina truda čini se da bi kontroverzni Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti trebao uskoro zaživjeti te uvesti reda u gospodarstvu i poslavanju. Očekujemo da će se Zakon naći na glavnoj raspravi u Saboru ovaj ili sljedeći tjedan – kaže  Kraljić, dodavši kako je u radnoj skupini za nacrt Zakona veliki doprinos dao Državni inspektorat koji je predlagao konkretne mjere koje su se dosada pokazale uspješnima.

O mogućnostima inspekcijskog nadzora i ovlastima inspektora kod slučajeva neregistrirane djelatnosti govorila je Božena Vrbanić, zamjenica glavnog državnog inspektora u Državnom inspektoratu. – Ovaj Zakon je donijet kako bi suzbio sivu ekonomiju te sadrži sve mjere protiv neregistriranih djelatnosti koje su se dosada pokazale učinkovitima. U našim prijedlozima kod donošenja nacrta vodili smo se sudskom praksom i dosadašnjim iskustvima, što je rezultiralo Zakonom koji omogućava inspektorima da provode nadzor na neregistriranim djelatnostima – objašnjava Vrbanić. Do sada su najveći problemi bili nemogućnost postupanja inspektora te što neregistrirana djelatnost nije bila sankcionirana kao prekršaj, ali donošenjem novog Zakona oni su rješeni.

Također je istaknula kako nadzor neće obavljati samo državni inspektorat već i nadzornici koji nadziru legalne djelatnosti. Ranogajec i Kraljić, potaknuti pitanjem sudionika foruma, najavili su razmatranje kampanje o promociji Zakona kako bi omogućili neregistriranim djelatnostima određeno razdoblje od donošenja Zakonu u kojem bi mogli registrirati svoj biznis te okrenuti novu stranicu kao legalni poduzetnici. (Zlatko Salahović)