Rast BDP-a usporit će se na oko 5 posto

 Usporavanje rasta domaće potražnje zbog sporijeg rasta bankarskih kredita i veće inflacije izazvat će ove godine u Hrvatskoj usporavanje gospodarskog rasta na oko 5 posto, smatraju analitičari Erste banke

"Osobna će potrošnja djelomice usporiti zbog sporijeg rasta kredita, dok će više stopa inflacije imati negativan efekt na kupovnu moć građana. Usprkos tome, u ovoj godini očekujemo blago usporavanje i još uvijek solidnu stopu rasta BDP-a od oko 5 posto", kaže Alen Kovač, viši ekonomist u Erste banci. Smatra da će ove godine prosječna inflacija biti malo iznad 4 posto. "Inflatorni pritisci velikim su dijelom generirani na strani ponude, odnosno višim cijenama sirovina, energije i prehrane. Znatne negativne posljedice ubrzavanja cijena ne očekujemo, međutim doza opreza uvijek mora postojati", kaže Kovač.

Očekuje, međutim, usporavanje kreditne aktivnosti i blagi rast kamatnih stopa."Monetarna politika i zasad najavljene mjere HNB-a su manje-više očekivane. One će za posljedicu imati daljnje blago usporavanje kreditne aktivnosti u ovoj godini", kaže Kovač. Trend povećanje kamata u eurozoni i financijska kriza u svijetu odrazit će se i na poslovanje u Hrvatskoj. "Sigurno je da će pritisci i dalje biti prisutni a manevarski prostor banka sve manji, tako da je logično očekivati nastavak blagog uzlaznog trenda i na strani aktivnih kamatnih stopa", kaže Kovač.Po mišljenju nekih analitičara, poremećaji na svjetskom financijskom tržištu mogli bi negativno utjecati na troškove zaduživanja hrvatskih poduzeća, banaka, pa i države na inozemnom tržištu.

No, Kovač kaže kako je deficit proračuna zadnjih godina smanjen, pa je tako smanjen i pritisak na javni i inozemni dug."Država se dominantno zadužuje na domaćem tržištu tako da inozemna komponenta javnog duga bilježi lagani pad. S druge strane, kada govorimo o ukupnom vanjskom dugu, tada su poduzeća glavni generator toga duga, dok su banke pod utjecajem visokog troška monetarne regulative u 2007. vratile dio vanjskog zaduženja. Ukupna razina inozemnog duga ukazuje na potreban oprez, međutim kada govorimo o likvidnosti Hrvatske i mogućnosti da plaća svoje obaveze po inozemnom dugu, tada su indikatori likvidnosti stabilni i ne ukazuju na potencijalne probleme", zaključuje Alen Kovač iz Erste banke.