Rast kredita privatnom sektoru pozitivno utječe na rast BDP-a

Između promjena ponude bankarskih kredita i promjena realnog BDP-a postoji uska pozitivna veza, pa tako 10 postotni nominalni rast kredita privatnom sektoru pozitivno utječe na rast BDP-a sa 0,6 do 0,8 posto

 Pokazala je to analiza "Krediti i gospodarski rast: od teorije do stvarnosti", koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradila tvrtka Arhivanalitika.U analizi se ipak navodi kako točne procjene neizravnih učinaka banaka na gospodarstvo i društvo u cjelini nisu moguće, odnosno da je pomoću postojećih statističkih pokazatelja moguće tek "educirano spekulirati", odnosno "pogađati".

Usporedbom podataka o kretanju kredita i stope rasta realnog BDP-a u razdoblju od 1999. do sredine prošle godine autori analize tako uočavaju "očiglednu povezanost", odnosno da se "s visokim stupnjem sigurnosti može zaključiti o tome da se radi o varijablama u čijem kretanju postoji relativno jak međusobni utjecaj".

Naime, ta usporedba pokazuje prilično podudarno kretanje tih dvaju pokazatelja, kao primjerice kod usporavanja rasta kredita uslijed prvih mjera Hrvatske narodne banke (HNB) usmjerenih na ograničenje rasta kreditnih plasmana sredinom 2004. godine i usporavanja stope rasta BDP-a u drugoj polovici 2004. i početku 2005. godine.

Iz toga zaključuju kako je sposobnost banaka za opskrbu kućanstava i poduzeća odgovarajućom količinom kredita odigrala važnu ulogu u ostvarenju gospodarskog rasta tijekom proteklog desetljeća.No, autori navode kako je "možda bolje i uvjerljivije reći da izravni učinci banaka na dodanu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu iznose između 4 i 5 posto BDP-a, dok su neizravni učinci brojni i u kvantitativnom iskazu vjerojatno puno veći od izravnih". (H)