Rastući energetski troškovi potencijalna su kriza IT odjela

Prije deset godina pohrana jednog gigabajta podataka na čvrsti disk stajala je 150 eura, prije pet godina oko 75 eura, dok danas stoji oko 1,5 euro

Analitičari predviđaju da do 2008. godine 50 posto trenutačnih centara podataka neće biti dovoljno opskrbljeno za dodatne energetske i temperaturne uvjete nove informacijske opreme

Piše: Paul Kaeley, voditelj Odjela za pohranu podataka Dell

Nestanak električne energije pogodio je nedavno središte jedne europske poslovne metropole. Dok su se mnoge poznate i velike organizacije spojile na generatore za hitne slučajeve kako bi održale poslovanje, drugi su ostali bez pristupa elektroničkoj pošti, dokumentima i sustavima za pohranu podataka, što je dovelo do znatnog gubitka prihoda i nezadovoljstva kupaca. Iako su ove tvrtke imale strategiju sigurnosne pohrane podataka i predvidjele su mogućnost pada sustava, nitko nije predvidio mogućnost nestanka električne energije, koji je na nekoliko sati onesposobio njihovu poslovnu infrastrukturu.

Ovisno o industriji i drugim čimbenicima, svaki sat pada informacijskog sustava tvrtke stoji između nekoliko tisuća i milijuna dolara gubitka. Sustavi za sigurnosnu pohranu podataka i planiranje povrata izgubljenih podataka, s obzirom na to što je na kocki, trebali bi biti neizbježni elementi modernog poslovanja. Međutim, najčešći uzroci pada sustava danas su nestanci struje, ljudska pogreška, kvar softvera ili hardvera. A ti se kvarovi mogu unaprijed spriječiti.
Prijetnja pada sustava nije jedini izazov na koji treba obratiti pozornost. Količina podataka raste vrtoglavom brzinom i stoga bi tvrtke trebale biti svjesne i tih ‘skrivenih’ troškova. Tome dodajmo i izloženost povećanoj zakonskoj kontroli i novim odredbama, što sve zajedno ukazuje na potrebu za dobro planiranom i provedenom strategijom upravljanja podacima. To bi pitanje trebalo biti visoko na popisu poslovnih prioriteta.

Izazovi postojećih zakonskih regulativa

Količina podataka raste dosad neviđenom brzinom. Neke procjene govore o godišnjem povećanju od 50 do 100 posto. Tvrtke teže stvaranju prednosti u odnosu na konkurenciju pretvarajući vrijedne korisničke podatke u korisne informacije korištenjem dana warehousing i procesa upravljanja znanjem. Te tvrtke također preslikavaju postojeće podatke kako bi preduhitrili probleme vezane uz oporavak podataka u vrijeme nestanka struje, olujnog nevremena i ostalih rizičnih vanjskih činitelja. Brzi rast razmjene elektroničke pošte, zajedno sa strahom poslodavaca od sudskih procesa, ponajviše su prouzročili veći broj podataka nego prije. Trenutačna predviđanja procjenjuju da će tržište arhiviranja elektroničke pošte do 2010. godine narasti na 921 milijun američkih dolara, što je godišnji rast od 44,4 posto.

Ako se podacima ne upravlja na odgovarajući način, troškovi mogu dosegnuti neslućene razine. Primjerice, u slučaju tužbe nadležni organi mogu od tvrtke zatražiti pretragu dokumenata i njihovo podastiranje u određenom vremenskom roku. Trošak izrade dokumenata za potrebe sudskog procesa doista može biti kolosalan i često nadilazi troškove koji se potražuju sudskim putem. Štoviše, ako ne može podastrijeti tražene dokumente, tvrtka riskira kažnjavanje za ometanje procesa. Morgan Stanley kažnjen je s 1,1 milijardom eura nakon što se otkrilo da je prepravljao arhiviranu elektroničku poštu i imao teškoća s trakama za pohranu podataka. Iako postoji mnogo zakonskih regulativa i može se činiti da svaka od njih ima svoje zahtjeve, organizacije bi trebale uzeti u obzir neke zajedničke karakteristike vezane uz poštovanje odredbi unutar platforme za upravljanje podacima. Prije svega treba znati kako bi infrastruktura za pohranu podataka trebala osigurati da se podaci isporučuju u originalnom obliku, bez izmjena. Nadalje, te informacije moraju biti zaštićene od svih sigurnosnih prijetnji koje uključuju neovlašten pristup, kao i od bilo čega što bi ih moglo fizički oštetiti ili ugroziti njihovu raspoloživost. Konačno, iako informacije moraju biti dobro zaštićene, ovlaštenom osoblju mora se omogućiti njihova jednostavna i pravodobna dostupnost.

Skriveni energetski troškovi

Kako raste poslovanje, raste i količina podataka, a time i potreba za kapacitetom cjelokupnih informacijskih sustava i sustava pohrane. S porastom tih činitelja, rastu i troškovi poslovanja. Neka tehnološka postignuća u posljednje su vrijeme znatno smanjila troškove pohrane podataka. Prije deset godina pohrana jednog gigabajta podataka na čvrsti disk stajala je 150 eura, prije pet godina cijena je pala na oko 75 eura, dok se danas kreće oko 1,50 eura. No, bez obzira na te činjenice, skriveni troškovi izazov su koji organizacije unutar svojih sustava upravljanja podacima moraju razmotriti kako bi se zaputili u smjeru razvoja i rasta. Dosad se povećana potražnja za kapacitetima obično zadovoljavala dodavanjem novih poslužitelja u centre podataka. No, isporuka električne energije svakom poslužitelju povećava troškove, a novi poslužitelji generiraju i dodatnu toplinu, što, pak, zahtjeva ulaganje u sustave hlađenja. Da stvar budu gora, mnogi centri podataka nisu dizajnirani za nove uvjete. Analitičari predviđaju da do 2008. godine 50 posto trenutačnih centara podataka neće biti dovoljno opskrbljeno za dodatne energetske i temperaturne uvjete nove informacijske opreme. Stoga rastući energetski troškovi prijete krizom IT odjela diljem svijeta.

Dobra je vijest da će niz inovacija u sljedeće tri godine znatno olakšati izazove koje pred organizacija stavlja pitanje energetskih i temperaturnih uvjeta. Mnoge tvrtke, poput Della, odgovaraju na njih. Spajajući uštedu u potrošnji energije sa smanjenjem troškova električne energije i hlađenja, Dell PowerEdge Energy Smart poslužitelji, primjerice, mogu godišnje tvrtkama uštedjeti stotine eura po poslužitelju. U velikim centrima podataka ti poslužitelji mogu uštedjeti do 748 tisuća eura na godinu u operativnim troškovima. Podatkovni centar po prirodi je ekosustav, pa se mnoge tvrtke danas okreću konsolidaciji i virtualizaciji kako bi pomogle smanjiti i bolje upravljati potrošnjom energije. Boljim korištenjem postojećeg hardvera uz istodobnu veću energetsku učinkovitost i što manje uređaja, te tehnologije omogućavaju najučinkovitije funkcioniranje podatkovnih centara.

To se postiže na način da svaki dio informacijskog sustava bude bolje iskorišten i učini više s manje energije. U takvom okruženju treba manje poslužitelja, čime se izravno štedi potrošnja energije, prostor, hlađenje i administracija. Znatno smanjenje potrošnje energije može ozbiljno koristiti i okolišu. Osim što smanjuju operativne troškove, energetski učinkovite tehnologije mogu smanjiti emisiju štetnih plinova. Razvoj i primjena sustava s manjim energetskim zahtjevima će u jednom trenutku postati temeljnim dijelom politike zaštite okoliša koje će sve tvrtke morati poštovati.

Dugoročni cilj je kontinuitet procesa

Dovoljno prostora za pohranu u vrijeme rasta količine podataka je samo pola problema vezanih uz upravljanje podacima. Upravo pravilno upravljanje može biti prava glavobolja. Tvrtke sve više shvaćaju da su sustavi za pohranu razmješteni po svim dijelovima organizacije, tako da ih je većina ili neprikladna ili nije posve iskorištena. Stoga se ponekad osjećaju obveznima osigurati dodatni prostor za pohranu kako bi zadovoljili specifične zahtjeve korisnika ili odjela. Time ionako veliki troškovi dodatno rastu. Strategija upravljanja podacima svake organizacije mora biti organski proces koji ide ukorak s vremenom. Prijetnje, tehnologije, pitanje poštovanja regulativa i poslovnih procedura sve su to faktori koji se stalno mijenjaju. Važno je ugraditi kontinuitet u cjelokupni poslovni proces organizacije u suprotnom će i rezultati biti kratkoročni.

Prvi je korak osigurati da su aplikacije tvrtke bazirane na pohrani kako bi se podržala eksplozija u stvaranju, organizaciji, isporuci i dugoročnom arhiviranju digitalnog sadržaja. Potom, tvrtke bi morale implementirati automatizirane i sigurne sustave replikacije podataka koji će podržati rastuću analizu informacija u procesu donošenja odluka. Konačno, tvrtke bi morale obratiti pozornost na konsolidaciju i virtualizaciju podatkovnih sustava kako bi se bolje koordinirala migracija, oporavak i sigurnost podataka. Okruženje pohrane podataka trebalo bi povećati vrijednost poslovanja na osnovi brzog i učinkovitog iskorištavanja velikih količina informacija smještenih unutar organizacija.