Razgovori o mom povratku u HEP još se ne vode na potrebnoj razini

Za razgovor s Damirom Begovićem, dosadašnjim predsjednikom Uprave TLM-a koji je podjelom tvrtke sjeo na čelo uslužne tvrtke Adrial Plus, postojala su dva razloga: TLM i HEP.

razgovarala Matilda Bačelić

Naime, Begović je vodio restrukturiranje TLM-a u rukama novog vlasnika, domaćega konzorcija Dalekovoda, Zagreb-Montaže, Aluflexpacka, Konstruktora i Feala, a sada se spominje kao kandidat za čelno mjesto ‘posrnulog’ HEP-a, na kojem je već proveo sedam godina.

• Nedavno je završena podjela nekadašnjega giganta TLM-a na tri tvrtke, kako to sada funkcionira u praksi?
- Odlukom vlasnika TLM je razdvojen na tri tvrtke koje nastavljaju djelatnost - TLM TVP (Tvornica valjanih proizvoda), TLM TPP (Tvornica prešanih proizvoda) i Adrial Plus, tvrtku za usluge i trgovinu. Četvrta tvrtka ostaje TLM d.d. jer prema zakonu o trgovačkim društvima dioničarsko društvo ne može preko noći prestati djelovati pa će trebati oko dvije godine dok ta tvrtka ne prestane funkcionirati. TLM d.d. bit će bez zaposlenika i s minimalnim temeljnim kapitalom, a neke poslove koji će se još odvijati preko njega obavljat će Adrial Plus. Predznak TLM i logo ostaju zbog kontinuiteta brenda. Nove su tvrtke potpuno samostalne i imaju različitu vlasničku strukturu, uprave, bankovne račune i nemaju zajedničkih službi.

• Postoje li procjene rezultata poslovanja u kratkoročnom razdoblju i koja od novih tvrtki ima veće šanse za brzi oporavak?
- Za takve procjene trebaju proći barem tri mjeseca odvojenog poslovanja jer svi međusobni odnosi još doživljavaju svakodnevne promjene. Pred nama je i još jedan proces konsolidacije. Primjerice iz Adrial Plusa izdvojit će se neke servisne djelatnosti, kao što je održavanje, koje će se izdvojiti u posebnu tvrtku Montal kao i drugi važan segment - proizvodnja i ugradnja građevinske stolarije, koja će se izdvojiti u tvrtku ZM Elemes. Adrial Plus, koji će svom komunalnom infrastrukturom opskrbljivati druge dvije tvrtke, također će nuditi usluge na tržištu. Trenutačno pregovaramo o nuđenju informatičkih usluga. Nadam se da ćemo uspostaviti preduvjete za uspješno poslovanje. No u proizvodnim pogonima Valjaonice i Prešaonice profitabilno poslovanje neće biti moguće prije dovršetka investicija. Nakon završetka investicijskog ciklusa može se očekivati da svi posluju s dobiti, a zato su potrebne još barem dvije-tri godine.
 
• Ima li nekih konkretnih planova što će se razvijati na prostoru dosadašnje Elektrolize? Spekuliralo se o stambenom naselju, trgovačkom centru....
- Još je prerano o tome govoriti. Prvi je zadatak Adrial Plusa završiti sanaciju opasnog otpada na tom zemljištu, što bi trebalo biti riješeno u idućih godinu dana. Nakon toga slijedi rušenje svih starih prostora Elektrolize, a o novim sadržajima odlučit će vlasnici. Vjerojatno će biti riječ o proizvodno-trgovačkom kompleksu. Ne vjerujem da će se graditi stanovi.

• Postoje li planovi za pokretanje neke proizvodnje koja bi bila kompatibilna s TLM-ovim osnovnim biznisom?
- Da, aluminij i proizvodi koji će se proizvoditi na toj lokaciji, bilo valjanjem bilo prešanjem, ipak su poluproizvodi. Postoje mogućnosti da novi investitori sami ili u suradnji sa sadašnjim vlasnicima ulažu u industrijske pogone gotovih proizvoda, na bazi postojećih poluproizvoda. No za takve odluke nužno je prije toga napraviti neophodne analize tržišta i mogućnosti plasmana novih proizvoda.

• Nedostatak finalnih proizvoda isticao se kao glavni problem TLM-a, kakvo je sada stanje na tržištu, za čime vlada potražnja?
- Aluminij sigurno ima budućnost, a što bi trebalo proizvoditi vrlo je teško odgovoriti jer je riječ o pitanju ukupnoga industrijskog razvoja. Mislim da bi jedan od limitirajućih faktora mogao biti i nedostatak stručnoga kadra u neposrednom okruženju.
 
• Idu li dalje najavljivane investicije od stotinjak milijuna eura u Valjaonicu i Prešaonicu?
- Cijela investicija u Prešaonicu u ovom je trenutku procijenjena na 25 do 27 milijuna eura. Investicije u Valjaonici u prvoj će fazi biti u visini 12-13 milijuna eura, a u sljedećoj od 37 do 40 milijuna eura. Investicijski program Prešaonice predviđa praktički gradnju nove tvornice iako će se djelomično koristiti i postojeći objekti.

• Je li realizacija investicijskog plana upitna s obzirom da se tražila odgoda roka za još dvije godine? Ima li odgovora od HFP-a?
- Ne, prvotno su planirane investicije od 110 milijuna eura, a ukupan je iznos kroz doradu investicijskog programa povećan na 125 milijuna eura, od čega će 31 milijun eura biti uloženo u obrtna sredstva, a ostatak u novu opremu. Zbog krize se traži vremenski pomak u odnosu na ono što je bilo ponuđeno. Zahtjevi su HFP-u poslani, nemamo još konkretan odgovor, ali očekujemo razumijevanje zbog objektivnih okolnosti na tržištu.

• Sudjeluju li vlasnici razmjerno udjelima u investicijama?
- Dogovor je da s obzirom na različitu vlasničku strukturu u te tri tvrtke svaki od vlasnika sudjeluje razmjerno konačnom udjelu u vlasništvu. U Valjaonici su znatno drugačije raspoređeni udjeli pa Aluflexpack ima 75 posto, a Zagreb-Montaža i Dalekovod po 12,5 posto udjela, dok su u druge dvije tvrtke udjeli ravnomjernije raspoređeni.

 • Je li nešto od nove opreme već instalirano i postoje li procjene koliko bi se mogla povećati efikasnost nakon završetka investicijskog ciklusa?
- Oprema se još kupuje. Teško je unaprijed govoriti o potencijalnim učincima, ali Valjaonica će kroz prvu investiciju od 13 milijuna eura povećati proizvodnju 15 do 20 posto u prvoj fazi. Osim povećanja kapaciteta omogućit će se ulazak u novi proizvodni segment, koji danas ima bolju tržišnu vrijednost, a to je proizvodnja legiranih materijala. Otvara se mogućnost valjanja tvrdo gnjetivih slitina, odnosno slitina s dodatkom magnezija. Druga faza investicija u Valjaonici usmjerena je na mogućnost valjanja debljih materijala, prije svega limova sa širokom mogućnošću primjene uključujući i potrebe brodogradnje.

• Sada se govori o otpuštanju novih 260 zaposlenika, planira li se i dalje smanjenje broja ljudi?
- Nije riječ se o otpuštanju jer nas i ugovor o kupnji dionica TLM-a obvezuje na zadržavanje određenog broja zaposlenika, već o spremnosti vlasnika da omogući svima koji to žele da napuste tvrtku uz ispunjenje uvjeta iz kolektivnog ugovora. Kao što je i kod preuzimanja postojao interes za otpremnine, i sada se pojavilo 250 ljudi koji su zainteresirani da na taj način napuste tvrtku. Nakon toga ukupan bi broj ljudi podijeljen na tri tvrtke bio 1.100. U budućnosti će svaka tvrtka za sebe voditi kadrovsku politiku, ali mislim da postoji realna mogućnost da ljudi koji su blizu mirovine ponovno iskažu spremnost za uzimanje otpremnina, a time bi se mogao otvoriti prostor za zapošljavanje mlađih kadrova.

• Kako vidite TLM za tri do četiri godine?
- Nakon tri godine uz investicije koje su planirane TLM se ne treba plašiti nikakve krize ili recesije. I Valjaonica i Prešaonica bit će iznimno konkurentne. Svi članovi konzorcija itekako su svjesni projekta u koji su ušli, obveza koje su preuzeli, kao i mogućnosti koje se pružaju.

• U TLM-u sada vodite non-core djelatnost, a pojavljuju se informacije da biste mogli prijeći na čelno mjesto HEP-a? Jeste li zainteresirani za tu poziciju i ima li nekih novosti u vezi s time?
- Takvi razgovori moraju biti ozbiljni i odvijati se na određenoj razini. U ovom trenutku to još nije slučaj. Problem u HEP-u nije nimalo jednostavan, zahtijeva jako mnogo truda i neke preduvjete. Prije svega kadrovske naravi, i to ne samo u menadžmentu, te određeni stav politike i na vlasti i u oporbi.
 
• Može li HEP u sadašnjim okolnostima poslovati bolje i je li odgovornost za loše poslovanje u internim razlozima?
- Vjerujem da može. Da bi se to sa sigurnošću tvrdilo mora se ući u suštinu poslovanja i situacije na tržištu, ali drugačijim se poslovnim potezima ukupni troškovi sigurno mogu smanjiti. Mislim da je u najvećoj mjeri riječ o internim razlozima jer sve elektroprivrede u okruženju dobro posluju. Dok sam bio na čelu HEP-a, sedam godina nismo mijenjali cijenu struje i svake smo godine pozitivno poslovali, a ključno je bilo ne dopustiti politici da mnogo utječe na poslovne odluke.

• Što bi trebalo promijeniti u poslovanju HEP-a?
- To je preširoko i prevažno pitanje da se na njega odgovorilo u ovom razgovoru. Mnogo je detalja i važnih činjenica. Mogu samo reći da posao rade ljudi i tu sve počinje, a često puta i završava.

• Je li realna prodaja HEP-a? Spominju se scenariji prodaje u cijelosti, u dijelovima...
- Mislim da to ne bi trebalo raditi. Dogodit će se da će HEP kupiti stranac, pri čemu bi se sigurno toleriralo znatno smanjenje radne snage kao i povećanje cijene električne energije, pa bi tvrtka sasvim sigurno bila profitabilna. No uvjeren sam da je moguće okupiti tim domaćih stručnjaka koji bi za HEP bio kvalitetniji od bilo kojeg drugog i da ga nije potrebno prodavati strancima. Tvrtka raspolaže ogromnim resursima stručnoga kadra, samo ga treba adekvatno posložiti.