Razotkriveno deset najvećih mitova vezanih uz ekologiju

Ovih dana velike korporacije pokušavaju bit ekološki osviještene, no do problema dolazi kad treba utvrditi što je uistinu ekološki prihvatljivo a što nije, jer tada dolazi do potpune konfuzije, prenosi cnnmoney.com. Stoga smo napravili listu najvećih ekoloških zabluda.

pripremio: Tomislav Vidaković

1.Voda – iz slavine ili boce?
Zabluda: Voda iz boce je sigurnija nego ona iz slavine
Istina: Voda iz slavine podliježe strogim vladinim zakonima

U Americi se potroši  107 litara vode iz boce po glavi stanovnika svake godine, stvarajući tako izrazito veliku količinu plastičnog otpada. Voda iz boce je puno praktičnija u svakodnevnom užurbanom životu ali je li uistinu zdravija od vode iz slavine? Ne postoji nikakva garancija da je voda iz boce po bilo kojem kriteriju zdravija i čišća od one iz slavine, pojasnila je Wendy Gordon iz neprofitne organizacije Natural Resources Defense Coucil. Glavni razlog leži u činjenici što je voda iz slavine podložna puno strožim pravilima, testiranjima i zakonima nego voda iz boce. Naime u SAD-u agencija za zaštitu okoliša, EPA, zahtjeva od velikih općina i regija da testiraju pitku vodu nekoliko puta na dan. S druge strane voda iz boce se testira najviše jednom tjedno. Štoviše voda koja se puni i prodaje u istoj saveznoj državi  i pritom ne prelazi granice saveznih država, što je više od 70% prodane vode u SAD-u, nije podložna federalnoj regulaciji i time ostaje nekontrolirana, pojasnio je Peter Gleick sa Pacifičkog instituta.

2. Kupovina lokalnog voća i povrća
Zabluda: Kupnja hrane uzgojene lokalno bolje je za okoliš
Istina: Ovisi o tome kako je ta hrana uzgojena i dostavljena

Dok kupovina hrane koja je uzgojena lokalno može pomoći lokalnim poljoprivrednicima to ne mora automatski značiti da je to i najprirodnija vrste hrane koju možete konzumirati. Prema posljednjim istraživanjima, rajčica koja se kamionom prevozi iz Španjolske u Veliku Britaniju može biti zdravija, kako za okoliš tako i za čovjeka, od one koja je uzgojen u nekom stakleniku u mjestu u kojem stanujete. To je prvenstveno zato što uzgoj u stakleniku iziskuje energiju te određene količine gnojiva koje u konačnici zagađuje zemlju.

3.Organska hrana
Zabluda: Organska hrana se proizvodi bez uporabe pesticida
Istina: Pravila za uzgoj organske hrane se trebaju postrožiti

Istini za volju, velika količina pesticida dozvoljena je i za uzgoj organske hrane, i neki od njih se smatraju smrtonosnim za ljude u jako malim količinama. Tu prvenstveno spadaju nikotinski sulfat i sumporno vapno koji se naveliko koriste u velikom broju pesticida od kojih se neki čak i koriste pri uzgoju organske hrane.

4. Staklenički plinovi
Zabluda: Vozila su jedan od najvećih emitera stakleničkih plinova
Istina: Vozila jesu jedan od najvećih ali ne i najveći proizvođači stakleničkih plinova, ispred njih je stočarska industrija

U jednom izvještaju UN-ove agencije zadužene za hranu i poljoprivredu, stoka, pogotovo goveda, navedena su kao najveći uzročnik stakleničkih plinova koji proizvodi više zagađenja nego sva vozila. Naime stočari proizvode 18% stakleničkih plinova u svijetu svake godine dok, s druge strane, vozila sudjeluju u toj istoj proizvodnji s 13%. Neke druge studije ukazuju da stočarska industrija proizvede i više od 18% stakleničkih plinova u svijetu.

5. Plastično posuđe za mikrovalne pećnice
Zabluda: U redu je koristiti plastično posuđe u mikrovalnim pećnicama
Istina: Koristite keramičko posuđe

Unatoč činjenici da plastično posuđe ima na sebi oznaku da se može koristi nekoliko puta u mikrovalnoj pećnici to nemora značiti da je sigurno. Ta oznaka ne jamči da posuda neće napuknuti ili procuriti u hranu. Naime, prava opasnost leži u tvari od koje se radi polikarbonska plastika koja se zove bisfenol A, poznatiji kao BPA, koji može iscuriti u hranu i uzurpirati na taj način hormonalni sustav. Stoga je preporučljivije koristiti keramičko posuđe iako je potrebno nekoliko sekundi više da se hrana zagrije.

6. Žarulje koje štede energiju
Zabluda: Štedljive žarulje su loše jer sadrže živu
Istina: Istina, ali ne koristeći njih još više će se žive izliti u naš ekosustav

Činjenica je da štedljive žarulje sadrže živu i da neki ljudi upravo zbog te činjenice nisu prešli s običnih žarulja na one štedljive. Ali isto tako stoji i činjenica da ako nam je stalo do toga onda moramo smanjiti potrošnju električne energije a jedan od najboljih načina kako da to napravimo jest da koristimo štedljive žarulje. One troše 75% manje energije nego one obične, a koristeći njih smanjuje se i udio žive u atmosferi. Prema nekim istraživanjima, obična žarulja od 60W proizvede 5.8 miligrama žive tijekom svog životnog vijeka, dok s druge strane štedljiva žarulja iste snage proizvede 1.8 miligrama u istom periodu, koji je, usput rečeno, dulji od onog obične žarulje.

7. Prijelaz sa običnih na štedljive žarulje
Zabluda: Treba pričekati da sve obične žarulje pregore prije nego se pređe na štedljive žarulje.
Istina: To je bespotrebno trošenje novca i energije

Neki znanstvenici su procijenili da se uštede postižu ako se obične žarulje zamijene odmah, dok su još upotrebljive. Procjenjuje se da se tijekom jednog životnog vijeka štedljive žarulje, koji iznosi 12 tisuća sati, uštedi skoro 300 kuna.

8. Umjetno božićno drvce
Zabluda: Bolje je kupiti umjetno božićno drvce nego prirodno
Istina: U potpunosti krivo

Umjetna drvca mogu se više puta koristiti, ali ovdje je pitanje treba li koristiti obnovljive ili neobnovljive izvore. Naime, svake godine kad se upotrijebljena božićna drvca bacaju, ona se sakupljaju i pretvaraju u stelju koja se koristi da se zaštiti korijen drveća. Tako da se život božićnog drvca nastavlja. Također treba napomenuti da se velika većina tih drvaca uzgaja u kontroliranim uvjetima gdje, nakon što posijeku jedno, posade novo, barem jedno, drvce. Postoje podaci koji kažu da se u SAD-u trenutno uzgaja 350 milijuna crnogoričnog drveća, od kojih se 30 milijuna proda svakog Božića. Rastući ono proizvodi kisik. S druge strane, umjetna drvca su načinjena od neobnovljive plastike, povrh toga, većina njih, preko 92%, prema američkom zavodu za statistiku, se uvozi iz Kine.

9. Papirne ili plastične vrećice?
Zabluda: Bolje je koristiti papirnate vrećice nego plastične
Istina: Niti jedno niti drugo

Prema nekim istraživanjima pametnije je koristiti plastične vrećice jer za proizvodnju plastične vrećice treba potrošiti četiri puta manje energije nego za papirnatu, s druge strane za proizvodnju papirnatih je potrebna velika količina drveća. Negativna strana plastičnih vrećica jest da se ne mogu lako razgraditi. Tako da je u konačnici najbolje koristiti platnene, a ako baš ne postoji neki drugi izbor osim plastične ili papirnate onda se bar treba potruditi i reciklirati onu plastičnu.

10. Organski jeans
Zabluda: U redu je kupiti i nekoliko pari hlača načinjenih od organskog jeansa jer su one načinjene od prirodnih materijala
Istina: Za proizvodnju jednog para hlača načinjenog od organskog jeansa treba jednaka količina vode kao i za proizvodnju običnog jeansa

Procjenjuje se da za proizvodnju organskog jeansa treba 7950 litara vode u što se ne računa voda koja je potrebna za proizvodnju boje kojom se bojaju te hlače. Na mjestima gdje vode nema u tako velikim količinama treba se zapitati je li pametno uzgajati pamuk koji je potreban za proizvodnju jeansa. Poliester bi mogao biti bolje rješenje u smislu očuvanja resursa, koliko god bio neudobniji. Primjerice neki proizvođači prodaju odjeću načinjenu od recikliranog ili već upotrijebljenog poliestera.