Realni rast plasmana banaka u Hrvatskoj 3,6 posto

Umjerena kreditna aktivnost banaka u 2010. godini u Hrvatskoj uglavnom je bila usmjerena prema sektoru poduzeća, uz izostanak oporavka kreditiranja stanovništva pod utjecajem nepovoljnih okolnosti na tržištu rada i sustezanja građana od potrošnje, ali i izostanka značajnijeg pada kamatnih stopa koji bi potaknuo kreditnu potražnju, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Po podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, plasmani banaka nebankarskom sektoru u prosincu lani su nastavili blago rasti pa se njihova godišnja stopa promjene povećala na 6,9 posto.U usporedbi s kontrakcijom u 2009. takva kretanja upućuju na umjereni oporavak kreditne aktivnosti banaka u prošloj godini.Međutim, analitičari središnje banke napominju da je nominalnom rastu plasmana znatno pridonijela deprecijacija kune u odnosu na euro i švicarski franak te je godišnji rast plasmana u 2010., ako se isključi utjecaj tečaja, bio gotovo upola manji, i iznosio je 3,6 posto.Sektorska struktura pokazuje pak da je kreditna aktivnost banaka u prosincu kao i u cijeloj 2010. bila gotovo u potpunosti usmjerena prema sektoru poduzeća.Tako su plasmani poduzećima u prosincu povećani za 0,7 posto, a na razini cijele 2010. godine za 8,8 posto, odnosno za 7 posto isključujući utjecaj tečaja.

Najveći dio tog rasta odnosio se na kredite za obrtna sredstva, dok je potražnja za investicijskim kreditima još uvijek slaba, navode analitičari HNB-a.Za razliku od kredita poduzećima, krediti stanovništvu u prosincu su smanjeni za 0,2 posto, a njihov se godišnji pad ubrzao i iznosio 1,4 posto isključujući utjecaj tečaja.Oporavak kreditiranja stanovništva i nadalje priječe nepovoljne okolnosti na tržištu rada i sustezanje stanovništva od potrošnje, ali i izostanak značajnijeg pada kamatnih stopa koji bi potaknuo kreditnu potražnju, smatraju analitičari HNB-a.Dodaju kako su prosinac obilježile povećane potrebe središnje države za financiranjem na domaćem tržištu. Plasmani poslovnih banaka državi u tom mjesecu porasli su za 1,9 milijardi kuna, a država je s depozita kod HNB-a povukla još 4,3 milijardi kuna. Tako su neto potraživanja banaka od države na kraju 2010. bila za 14,7 posto veća nego na kraju 2009.(H)