Rebalansom rashodi proračuna manji 5,4 milijarde kuna

Prvog travnja ove godine stupit će na snagu novi Zakon o osnovici plaća u javnim službama kojim se one vraćaju na osnovicu iz 2008. godine. Dakle, kako je i najavljeno, zaposlenima u javnom sektoru plaće se smanjuju 6 posto, no Vlada neće zadirati u ostala prava iz kolektivnog ugovora poput regresa i božićnica.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever kazao je kako je njegov zadatak bio da sindikatima javnih službi danas omogući dvije stvari – otvaranje prostora za nastavak dijaloga o plaćama i mogućnost za provođenje referenduma među članstvom o mogućem odgovoru na rezanje plaća. No tu je informaciju trebalo pričekati gotovo sat vremena, koliko je trajala svojevrsna predizborna kampanja premijera Sanadera i izlaganje predsjednika Mesića (koji je na sjednici ove Vlade bio prvi put) o gospodarskom stanju u zemlji i svijetu. Mesić je potpuno podržao Sandera u naporima da se rebalansom proračuna dokaže sposobnost vođenja samostalne fiskalne politike te da se tako izbjegne pomoć MMF-a. Razišli su se samo u dvije stvari – potrebi izgradnje Pelješkog mosta i Sanaderove samohvale koliko su daleko dogurali od 'Račanovih' 6,3 posto deficita državnog proračuna do današnjih 1,4 posto.   

Dakle, koliko će se uštedjeti rebalansom proračuna nazvanog 'proračun za očuvanje radnih mjesta'? Na prihodovnoj će strani, kaže ministar financija Šuker, podbačaj poreznih i neporeznih prihoda iznositi 8 milijardi kuna (3,9 milijardi od PDV-a, 2,2 milijarde od doprinosa, 780 milijuna od trošarina) što znači da se prihodovna strana smanjuje na ukupno 116 milijardi kuna. Uštedama od 1,4 milijardi kuna na plaćama u javnom sektoru plus 400 milijuna u zdravstvu, 883 na materijalnim rashodima, 318 milijuna na subvencijama i smanjenjem dotacija za Crkvu rashodi će se smanjiti 5,4 milijardi kuna na ukupno 121,5 milijardu kuna. Tako će i deficit iznositi 1,4 posto, odnosno 1,6 posto na razini konsolidirane države, zajedno s izvanproračunskim fondovima. No zato neće zadirati u socijalna prava, rodiljne naknade, mirovine, doplatak za djecu kako bi, kaže Sanader i potpredsjednica Kosor, zaštitili najugroženije krizom.

Prema riječima premijera Ive Sanadera, ovaj se rebalans radi zbog spašavanja radnih mjesta, a Hrvatskoj će omogućiti da se potkraj travnja ili početkom svibnja zaduži na međunarodnom financijskom tržištu i tako pokrije proračunski manjak koji, unatoč krizi, neusporedivo manji od naslijeđenog 2003.godine.'Ako već govorite o tome što se naslijedili od Račanove Vlade, onda treba reći i što je Račanova Vlada naslijedila od one Vlade prije. Pristojno bi to bilo reći, nisu oni došli iz beztežinskog stanja' – replicirao mu je predsjednik Stjepan Mesić, koji je po prvi puta prisustvovao tematskoj sjednici Sanaderove Vlade.  'Onda bismo i mi mogli reći što smo sve naslijedili od komunista' – replicirao mu je Sanader. Spor je na kraju izgladio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je ustvrdio da 'na taj način možemo reći i što je kapitalizam naslijedio od feudalizma', no da takav povratak u prošlost nigdje ne vodi.

Inače, cijela je sjednica Vlade, posvećena rebalansu proračuna, protekla u neočekivanom suglasju. Mesić se u svom izlaganju o uzrocima krize dotaknuo čak i Katonovih izjava u rimskom Senatu, koje je završavao izjavama da 'Kartagu treba razoriti'. Osvrnuo se i na goruće hrvatske gospodarske probleme, među kojima i na gradnju Pelješkoga mosta, za kojeg je ustvrdio da ga se može graditi, ali da on nije 'sveta krava'. Sanader je, pak, poručio kako se s izgradnjom tog mosta ide dalje, jer je on nema nikakve veze s proračunom?!  Kada je riječ o vanjskom dugu, Mesić je ustvrdio da je on velik, ali da je njegova razina ipak manja nego što se misli, ako se u obzir uzme i siva ekonomija. Hrvatski je vanjski dug premašio 39 milijardi eura.

'Kad bi se čovjek još od vremena Isusa Krista pa do danas svakoga dana zaduživao za milijun dolara, onda on još ne bi dosegao bilijun dolara. A, danas u ekonomiji govorimo o bilijunima, a ne o milijardama', poručio je Mesić.
Ministar Šuker je dodatno 'priprijetio' kako će MMF, ako bude potrebe da ga zovemo, plaće rezati ne 6 ili 10 posto nego čak 20 do 30. (Gordana Gelenčer)