Recesija u Hrvatskoj u godini dana 'pojela' više od stotinu arhitekata

Broj građevinskih projekata koji se naručuju arhitektonskim uredima od prošle godine, prema slobodnim procjenama, smanjen je između 30 i 50 posto.

Cijelo jedno desetljeće prosperiteta u gradnji koje je arhitektonsku profesiju zapošljavalo bez ikakvih problema, sada je posve iščezlo, a u međuvremenu narasli broj projektanata na mjesto blagostanja dočekala je žestoka borba za ono malo preostalih poslova na tržištu. Logično je bilo da će se snažan recesijski val, koji je građevinski sektor bacio na koljena još prije godinu-dvije, u ovoj godini značajno odraziti i na arhitekte, naročito na veće urede koji su odrađivali najveće projekte. S tim se nekako poklopio i period u kojem se pojavilo više osposobljenih mladih arhitekata s netom završenim fakultetom, a kojih je unatrag nekoliko godina bilo kudikamo manje.

– U Zagrebu gdje je koncentrat velikih ureda najveći cjelokupna slika je još gora nego u Rijeci. Postoje podaci sa Zavoda za zapošljavanje prema kojima je na razini Hrvatske preko 100 arhitekata dobilo otkaz u posljednjih godinu dana. U Rijeci to još nije doseglo takve razmjere, ali da je obim posla kudikamo manji te da su na snazi racionalnija poslovanja, to svakako, navodi predstavnik Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu Nenad Kocijan. Za ilustraciju Kocijan ističe kako je još prošle godine za pojedine veće projekte tražio mlađe suradnike i nije ih lako nalazio, no sada umjesto toga njegov ured mjesečno naziva po dvoje-troje nezaposlenih arhitekata. Osim smanjenog obima posla, arhitekti muku muče i s naplatom već odrađenih poslova, a opća nelikvidnost jednostavno je zaustavila već ugovorene projekte.

– Stvari su se radikalno promijenile u odnosu na lani i zasad nisu vidljivi nikakvi pomaci na bolje. Prije se dosta investicija pokretalo makar u tom prvom dijelu koji obuhvaća izradu projekata i pripremu dokumentacije, no sada sve skupa staje i prije. Našem je uredu obim posla smanjen za oko 10 posto i ima nas za nekih troje do četvero manje nego prije, iako se uvijek »vrtimo« oko ukupno 20 zaposlenika. No, situacija je svugdje takva, u svijetu još i gora, gdje se primjerice u Nizozemskoj veliki broj ureda doslovce prepolovio, a velike probleme imaju naročito u Španjolskoj i Portugalu, kaže Saša Randić iz studia Randić&Turato.

Predsjednik Društva arhitekata Rijeka Igor Rožić uočio je prve znakove ozbiljnije krize u arhitekturi već kroz masovna odustajanja stranih investitora od zacrtanih planova u Hrvatskoj. – Kasnije se ta ista situacija prenijela i na manje projekte. Najprije su »otpali« manji ulagači i graditelji koji su gradili u većem dijelu na osnovi bankarskih kredita, što je u jednu ruku racionaliziralo ovu branšu. Naime, nije ni logično da se pojavljuju investitori samo s izvatkom iz katastra koji naručuju projekte i od banke bez nekih velikih garancija dobivaju ogromne kredite, a što je kod nas bila praksa u posljednjoj dekadi. Toga više nema i zbog toga mi se čini da onog obima posla više neće ni biti, barem ne jako dugo, dodaje Rožić.

No, arhitekti napominju kako je to u njihovom poslu i unatoč svjetskoj recesiji gospodarstva baš tako – nastupi period prosperiteta, nakon kojeg slijedi krizno vrijeme, na što su mnogi od njih na određen način i naučeni. Ono što se od poslova u ovom trentku ipak odrađuje svodi se na manje investicije pojedinih ulagača koji imaju vlastiti kapital i ne ovise toliko o kreditima te kojekakve pripremne radnje, kao što je ishodovanje potrebnih dozvola, čekanje na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i slično, a za što u Hrvatskoj treba i do nekoliko godina. (www.novilist.hr)