Recesija u novoj Europi ove će godine dosegnuti dno
Recesija u novoj Europi do kraja će godine polako dosegnuti dno s obzirom da gotovo svaka zemlja u regiji trpi pad gospodarskih aktivnosti u rasponu od četiri do čak 15 posto, kazao je predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Thomas Mirow.
Rusija, Rumunjska, Turska i Ukrajina među najvećim su gospodarstvima u regiji za koje se očekuje da će biti pogođene najdubljom recesijom odnosno depresijom, stoji u govoru Mirowa u Londonu, čiji je transkript elektronskom poštom dobila agencija Bloomberg."Ove će godine recesija polako doseći dno, nakon čega bi u 2010. trebao početi oporavak".EBRD ulaže rekordne iznose u istočnoeuropske banke i kompanije kako bi pomogla tamošnjim gospodarstvima da se nose s najtežom recesijom od rušenja komunističkog režima prije gotovo dva desetljeća.
No, kako je upozorio Mirow, oporavak regije mogla bi uzdrmati politička nestabilnost, izrazitiji rast nenaplativih zajmova i nepodmirene financijske obveze kompanija."Socijalni učinak krize nastupit će s određenim vremenskim zakašnjenjem, no nedvojbeno će biti snažan", kazao je nadalje. "Nenaplativi zajmovi i dalje su daleko ispod očekivanih najviših razina a nemogućnost podmirenja obveza kompanija mogla bi izazvati negativne posljedice po lance nabave i plaćanja".
Početkom lipnja EBRD je objavio plan za uspostavu fonda za novu Europu namijenjenog ulaganjima u dionice. Banka također želi povećati potporu 'sistemskim bankama' regije putem zajedničkog projekta s Međunarodnim monetarnim fondom i ostalim financijskim institucijama. Time EBRD želi osigurati nastavljeni angažman zapadnoeuropskih banaka u njihovim ograncima u istočnoj Europi. U tom je kontekstu Mirow istaknuo moguću potrebu za širom potporom.
EBRD je dao zajmove podružnicama talijanskog UniCredita i lokalnim bankama poput latvijske Parex banke i mađarskog OTP-a kako bi pomogao podmiriti potrebe za refinanciranjem u istočnoj Europi procijenjene u visini 200 milijardi dolara. Taj se iznos temelji na kratkoročnom vanjskom dugu kojeg prema vanjskim kreditorima bilježe banke u toj regiji."EBRD je u bliskom kontaktu s čitavim nizom bankama u regiji", istaknuo je Mirow, dodajući kako banka drži udjele u 60-ak zajmodavaca a zajmodavno partnerstvo ima s 300 banaka. "No, šira će potpora možda biti potrebna", istaknuo je.
Gospodarstva nove Europe morat će restrukturirati dugove kućanstava i kompanija kako bi se "nepodmirenje obveza kompanije, loši zajmovi i rast nezaposlenosti održali pod kontrolom", kazao je Mirow. Također je istaknuo neizvršenje obveza po zajmovima u novoj Europi kao prijetnju financijskoj stabilnosti i kao potencijalnog pokretača novog ciklusa pada gospodarskih aktivnosti. (H)