Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu

Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu u organizaciji Infoarena grupe održana je danas u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.

Visoki državni dužnosnici iz zemalja EU i regije te stručnjaci za transport i logistiku raspravljali su o političkim preduvjetima za razvoj infrastrukture, iskorištavanju potencijala regije i mogućnostima koje za to otvara članstvo zemalja regije u Europskoj uniji.
‘Otvoreni dijalog na regionalnom nivou o razvoju infrastrukture, bilo prometne, društvene ili političke, temelj je za razvoj logističkog poslovanja, kao grane gospodarstva koja ima perspektivu i koja može otvoriti nova i stalna radna mjesta. Bitno je iskoristiti interes stranih i domaćih tvrtki za ulaganje u regionalnu infrastrukturu, a odgovornost za to leži na gospodarskim i političkim elitama. Jedino na taj način mogu se iskoristiti potencijali regije koja je spojnica istoka i zapada. Pretpostavka razvoja infrastrukture su i financijska sredstva država, zainteresiranih tvrtki ali i EU pri čemu je ključno i informiranje javnosti koja treba dati podršku projektima koji su od nacionalne važnosti te definirati institucije koje će biti odgovorne za provođenje razvojnih programa’, istaknuo je član Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., Ivan Matasić.

Direktor Udruženja europskih željeznica i infrastrukturnih poduzeća, Johannes Ludewig na okruglom stolu ove konferencije govorio je o investicijama u infrastrukturu te je najavio da će se u skorijoj budućnosti velik dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički promet te da zbog toga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi. “Moj zaključak je vrlo jasan i jednostavan, bez ulaganja nema napretka”, objašnjava Ludewig i nastavlja kako zemlje EU ali i središnje i istočne Europe više ulažu u cestovnu, nego u željezničku infrastrukturu, pri čemu efikasnost i produktivnost cestovne infrastrukture pada a željezničke raste. To je suprotno zakonima ponude i potražnje i načinu funkcioniranja tržišta ali se događa. Bitna stvar je ta da zemlje ove regije iskoriste različite modele financiranja cestovne infrastrukture kao što su koncesije, kako bi u proračunu ostalo više sredstava za ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Nedavno pokretanje tvrtke Cargo 10, zajedničke prijevozničke kompanije regionalnih željeznica potvrđuje da svijest o potrebi regionalne suradnje jača. Cilj ovog povezivanja je dovesti dio željezničkog transporta roba između središnje i jugoistočne Europe na paneuropski prometni koridor X koji prolazi kroz ove zemlje. Potpora i interes za suradnju u projektu stigla je i iz zemlja EU. Paralelno s ovom inicijativom su  samo u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, najavljene (ili već u tijeku) investicije vrijedne gotovo 800 milijuna eura u željezničku infrastrukturu i nabavu novih vlakova, uz potporu iz pretpristupnih fondova EU, EBRD-a i Europske investicijske banke (EIB).

U nastavku okruglog stola predsjednik Uprave New Opera Aisbl, Franco Castagnetti ustvrdio je da se pomorski promet u posljednjih šest godina udvostručio ali da u kopnenom transportu unatoč tome nije bilo značajnih promjena. Sadašnja prometna infrastruktura u Europi ide pravcem sjever-jug, a pravac istok-zapad postaje sve važniji i nameće potrebu razvoja prikladne infrastrukture u čemu Castagnetti vidi priliku za regiju.
Što će Hrvatska činiti po ovom pitanju, odgovorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić, koji ističe da se u narednom razdoblju u razvoj lučke, željezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture planira, što kroz EU fondove, što kroz koncesije i javno-privatno partnerstvo, uložiti i nekoliko milijardi eura, s time da će naglasak biti stavljen na proširenje kapaciteta pomorskih luka te poboljšanje infrastrukture željeznica.
Mihotić je naglasio da je u proteklom razdoblju prioritet bio razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1.500 kilometara realizirano oko 1.200. Što se razvoja željezničke mreže tiče, najznačajniji projekt je Rijeka – Zagreb – Budimpešta, čija će izgradnja i rekonstrukcija stajati ukupno 3,55 milijarde eura, a u tijeku je i natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb, koji će izgraditi terminal za pet milijuna putnika godišnje, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok se u pomorske luke planira uložiti oko 500 milijuna eura, kazao je Mihotić.
Frank Jost, predsjedavajući radne grupe za integraciju u željeznički sustav EU, istaknuo je da se EU zalaže za otvoren pristup različitih operatera željezničkoj infrastrukturi, a da država mora promijeniti svoju dosadašnju ulogu i postati moderator između neovisnog regulatora i sudionika na tržištu. ‘Uloga EU u procesu razvoja infrastrukture je pripremiti države regije za ulazak u EU kroz osiguravanje izmjene i primjene zakona, te uspostava institucija i regulatora neovisnih o politici.’ zaključuje Jost.   (Rino Ratković)