Rekordan rast ugovora o štednji, no ne i kredita

Wüstenrot stambena štedionica u prošloj je godini zaključila gotovo 30 tisuća ugovora o štednji vrijednih 1,42 milijarde kuna, čime su ostvarili i rekordan rast broja novih ugovora u 13 godina poslovanja štedionice.

Zanimanje štediša za novo ugovaranje i u prošloj je godini, kažu, bilo za očekivati iz jednostavna razloga što je i dalje štednja u stambenim štedionicama jedna od najisplativijih i najsigurnijih investicija. 

- Uz to, odobravamo i jedan od najpovoljnijih stambenih kredita. Neki naši krediti imaju fiksnu kamatu od samo 3 do prosječnih 5,5 posto, ovisno o visini udjela vlastitih sredstava u kreditu, mogu se brzo dobiti, u većem iznosu, i na duže rokove otplate. Pri tome je iznimno važno da kamatne stope u štedionicama, za razliku od kredita koje npr. daju poslovne banke, ostaju fiksne tijekom cijelog razdoblja otplate kredita - kaže  Zdravko Anđel, čelni čovjek Wüstenrota.   
                                                                                                     
Ovdje, pak, priznaju da im u protekloj 2011. tako dobro nije išlo i na planu novog kreditiranja. Naime, u prošloj su godini plasirali svega 70-ak milijuna kuna kredita, odnosno  puno manje nego u ranijim godinama. Ističu da razloge padu ukupna kreditiranja u ovoj, a slično je stanje, kažu, i u drugim štedionicama - treba tražiti prije svega u administrativnu 'kočenju' provođenja ranije usvojena modela međufinanciranja.

Naime, 'staro' (Šukerovo) ministarstvo financija, koje je taj model sredinom 2005. i usvojilo, od početka 2010. većim je dijelom dovelo u pitanje i njegovu regularnost, što je u zadnje dvije i pol godine i do četiri puta 'srezalo' raniju razinu ukupna kreditiranja štedionica.                                                             
U Wüstenrotu se nadaju da će i 'nesporazume' oko nastavka primjene tog modela kreditiranja u predstojećim razgovorima sa novim ljudima iz ministarstva financija biti moguće i razriješiti. Očekuju i prepoznavanje koncepta ukupne stambene štednje, po uzoru na razvijene zapadne države, kao zasebnog sustava sa specifičnim karakteristikama koji bi, kažu, trebao biti korišten i kao dio rješenja za izlazak iz krize i jedan od kotača zamašnjaka za oživljavanje posrnulog građevinarstva i ukupna tržišta nekretnina.

Podsjećaju da su zaustavljanjem ovog oblika kreditiranja svi na gubitku: građevinske tvrtke, štedionice i štediše, ali i država, jer samo  na  neostvarenim poreznim prihodima po osnovi 'zastoja u prodaji stanova' godišnje gubi najmanje 260 milijuna kuna, odnosno više nego iznose ukupni državni poticaji za stambenu štednju.                                        

U Wüstenrotu, inače, i u 2012. predviđaju nastavak rasta novog ugovaranja. Imaju, kažu, i vlastiti depozitni potencijal (koji je u prošloj godini narastao za 10-ak posto) da u ovoj godini realno mogu ostvariti i udvostručenje prošlogodišnjeg skromnog obujma kreditiranja štediša. (Nikola Prskalo)