Rekordni svibanjski prinosi dosegli 28,7 posto

Tijekom pet ovogodišnjih mjeseci ukupna se imovina 88 aktivnih otvorenih hrvatskih investicijskih fondova s javnom ponudom povećala sa, na početku godine 9,3 milijarde na sadašnje 10,1 milijardu kuna, ili za gotovo 9 posto.

Pozitivne su poslovne rezultate u proteklom dijelu godine ostvarila čak 74 fonda, a u minusu je još njih 14. Drugim riječima, gotovo osam od devet fondova u zadnja dva-tri mjeseca uspjela je uplivati u nešto mirnije, odnosno dobitničke vode. Analitičari dodaju kako su hrvatski investicijski fondovi napose dobre rezultate ostvarili u prošlom mjesecu.Naime, naši su fondovi u svibnju zabilježili čak i najveće mjesečne prinose ikada ostvarene u povijesti hrvatske fondovske industrije.Prinosi nekih dioničkih fondova dosezali su i 28,7 posto, koliko je, primjerice, u svibnju ostvario dionički fond Raiffeisen hrvatske dionice.Na drugom je mjestu po prinosu OTP Indeksni (dionički ) fond s rastom 24,3 posto. Kod mješovitih fondova titulu najboljeg ponio je  Agram Trust sa svibanjskim skokom od 20,3 posto, a slijedi ga PBZ Global s rastom od 13,5 posto. Kod dioničkih i mješovitih fondova najveći, pak, pad, negdje 2 do 2,4 posto, bilježe AC Rusija i InterInvest Balanced. Recimo, i to kako  su nešto manji rast prinosa od većine ostalih fondova u svibnju imali novčani i obveznički fondovi. Inače, od svih domaćih investicijskih fondova, prema najnovijem izračunu analitičara,najveći je prinos,odnosno povećanje udjela od početka ove godine (od čak 39,5 posto) ostvario  MP-Bric, domaći manji diončki fond koji mahom ulaže u dionice na tržištima Brazila, Kine, Indije i Rusije.

Premda je, znači, u zadnja dva i pol mjeseca došlo, ne samo do zaustavljanja pada neto imovine gotovo svih fondova, koji je u kontinuitetu trajao i duže od godinu dana, nego i do prvog ovogodišnjeg povećanja imovine fondova, poznavatelji prilika ističu kako je, ipak, prerano donositi zaključke o tome je li uistinu fondovskoj krizi došao i kraj. Prije bi se, kažu financijski stručnjaci, moglo samo konstatirati da imamo prve vidljivije  znake početka oporavka.Optimističniji analitičari,pak, podsjećaju da su investicijski fondovi među prvima, još prije godinu u pol dana i upali u krizu, pa bi se kažu, moglo vrlo lako dogoditi  da se među prvima iz obruča počnu i izvlačiti. Drugi oprezniji analitičari su mišljenja kako početka oporavka fondova u realnoj ekomomiji, ipak, teško da može biti bez  povratka optimizma i (veće) likvidnosti na svjetska i na domaća tržišta kapitala i volje investitora za nastavkom još većeg ulaganja u udjele fondova.  Budući da hrvatski fondovi i dalje dio sredstava plasiraju na stranim tržištima (naime, procjenjuje se da na ino-tržištima drže najmanje petinu svoje ukupne imovine) i njihov daljnji rast zavisit će od burzovnih i gospodarskih kretanja i na tim tržištima. Drugim riječima, bit će u nastavku godine zanimljivo pratiti kretanja prinosa, odnosno udjela u fondove i na domaćem, ali i na stranim tržištima. Neki nezavisni analitičari u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Oni tvrde kako je realno očekivati da će(i) ove godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa Crobex, odnosno da se još bolji rezultati i kod fondova mogu očekivati tek negdje u dugoj polovci ove godine.  (Nikola Prskalo)