Reprogramiranje kredita poljoprivrednicima na ledu?

Mnogi poljoprivrednici polako posustaju u otplati kredita, a Program reprogramiranja najavljen iz resornog Ministarstva stoji zbog nedostatka sredstava u HBOR-u. Iako u Ministarstvu poduzimaju korake, budućnost poljoprivrednika je maglovita.

Piše: Edis Felić
[email protected]

Čak 700 proizvođača mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji pod teretom je kredita ukupne vrijednosti 500 milijuna kuna, koji sve teže otplaćuju. No, stočari su još u dobroj poziciji u odnosu na svinjogojce i ratare, jer će, ako ništa, cijena žitarica, kukuruza i uljarica pasti, što će stočarima donijeti jeftiniji input.To je zapravo slika hrvatske poljoprivrede. Prema upisniku u Hrvatskoj je danas gotovo 186 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i gotovo su svi u nekom kreditu. Kao što kažu u HNB-u, ukupna kreditna zaduženost u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribarstva, zajedno s obavezama i kamatama, do kraja rujna prošle godine iznosila je više od 5,5 milijardi kuna. U 2007. pak ukupno zaduženje bilo je 4,1 milijardu kuna.

Svega toga su svjesni i u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, pa su još u rujnu inicirali razgovore s HBOR-om oko pokretanja Programa reprogramiranja kredita za poljoprivrednike. Ideja je da se dio kredita transformira i reprogramira kroz kreditni program HBOR-a, ali se s tim stalo zbog nadolazeće financijske krize. Ipak, u izjavi za Lider državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Krešimir Kuterovac rekao je da se na tome radi intenzivno, ali da još nije utvrđen budžet HBOR-a zbog čega se zasad ne može znati koliki će fond biti namijenjen reprogramiranju. No, izrazio je uvjerenje da će Program zaživjeti.Da se Ministarstvo trudi, slaže se i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, koji kaže da je problem

poljoprivrednika u tome što se ne mogu očekivati brzi povrat investicije, a obveze moraju ispunjavati. Kuterovac je na nedavnom sastanku s osječko-baranjskim mljekarima ponovio svoj optimizam, ali je indikativno da dan prije na sastanku Savjetu mljekara gotovo ništa o tome nije rečeno. Postavljeno je tek jedno pitanje na koje je u ime odgovora Kuterovac kratko ponovio ono što je već rekao Lideru, tj. da se intenzivno na tome radi.

‘Za’ i ‘protiv’ individualnog pristupa

No, da je budućnost kreditiranih poljoprivrednika maglovita, pokazuje odgovor HBOR-a Lideru u kojem stoji kako ova banka nije u mogućnosti preuzeti kredite od poslovnih banaka jer nisu pribavili sredstva za tu namjenu zbog ograničene dostupnosti financijskim sredstvima.Upravo zbog toga, ako se i ostvare Kuterovčeve optimistične prognoze, upitne su i kvantiteta i kvaliteta, tj. koliko će poljoprivrednika ući u taj Program i kakav će on na kraju biti. Naime, dio poljoprivrednika koji budu aplicirali svakako neće moći upasti i to je već po sebi problem. Drugo je pitanje u kojoj će mjeri obog ograničenih sredstava zadovoljiti potrebe onih koji prođu.Kuterovac kaže da su već dogovoreni modaliteti, ali o njima se ništa ne zna. Doduše, on je još u lipnju uputio dopis poljoprivrednim udruženjima u vezi s reprogramiranjem kredita za stočare, ujedno rekavši Lideru da to vrijedi i za druge poljoprivrednike. U dopisu stoji da bi se sredstva iz reprograma koristila za smanjenje glavnice kredita te se planiraju i druge mjere.

U tu bi se svrhu osnovala Komisija koja bi analizirala svaki slučaj, što znači da bi pristup bio selektivan, kako to inače rade i komercijalne banke kad je u pitanju reprogram. Individualni pristup podržava i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kao i modalitet smanjenja kamate kroz reprogram, ali i dodaje da bi država sama trebala subvencionirati dio kamata. No, Elvira Sterle iz Udruge velikih mliječnih farmi Mliko i direktorica tvrtke Vigens smatra da je individualni pristup greška i boji se da bi tu moglo doći do pogodovanja. Ona kaže da je teško procijeniti hoće li baš svatko moći izdržati i reprogramirani kredit pa predlaže da se u startu postave uvjeti za ulazak u Program. Na taj način tko ih bude mogao ispunjavati, reprogramirat će mu se kredit. Ona i sama priznaje da bi to bio težak udarac za dio poljoprivrednika, ali se ovakvim modelom mnogo efikasnije rješavaju problemi.

U reprogramiranje jučer

Kuterovac sam kaže da je problem u tome što su pojedini proizvođači išli na investiciju koju neće moći izdržati na dugi rok, primjerice anuiteti na sedam godina s kamatom od devet posto. Uz to, nedavno povećanje kamata bio je još jedan udarac poljoprivrednicima, a dodatnu psihozu stvaraju im najave da tome nije kraj. Jedan od njih je upravo Grivičić kojemu je uoči Božića Slavonska banka podigla kamatu sa sedam na 9,75 posto, a tako su postupile i ostale banke. Iako kaže da se u Ministarstvu jako trude, Grivičić upozorava da se s realizacijom reprograma mora krenuti vrlo brzo. Zapravo, razgovarati s našim poljoprivrednicima, još jučer!Primjerice, poljoprivredno gospodarstvo Kušec u Markovcu Križevačkom kod Rovišća, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, bavi se proizvodnjom kozjeg i kravljeg sira, a Mladen Kušec je dignuo kredit od oko 200 tisuća kuna na sedam godina s devet postotnom kamatom. Kako kaže, već zaostaje u otplati rata, a da bi ih podmirio, državi je ostao dužan uplatiti doprinose.

U sličnoj je situaciji i OPG Mate Petričevića iz Babine Grede u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kojemu je glavna djelatnost govedarstvo, tj. proizvodnja mlijeka. No, zbog izuzetne kompleksnosti proizvodnje mlijeka, prisiljen je na svojim poljima uzgajati kukuruz, pšenicu, zob, tritikale i razne djetelinsko-travne smjese. Ima 17 krava, a za adaptaciju štale dignuo je kredit u Croatia banci od 110 tisuća kuna na tri godine i devet posto kamata. U ugovoru je stajalo da mu Vukovarsko-srijemska županija subvencionira pet posto kamate, no, kako županija često kasni s isplatom, Petričević plaća banci penale. O programu reprogramiranja kredita putem HBOR-a Petričević s osjetnom rezigniranošću kaže da je već ‘dvanaest i pet’.- Kasnim već ratu i pol, pa iako u Croatia banci imaju razumjevanja, to neće moći ići u nedogled. Koliko ja vidim, bez pritiska poljoprivrednika to se neće brzo riješiti. Naš je problem što smo neorganizirani - kaže Petričević.

On dodaje da je oko 90 posto OPG-a u njegovoj županiji u takvoj situaciji, a samo prošle godine je ugašeno oko 100 OPG-a.U nešto povoljnijoj situaciji su u minimljekari Horizont popkraj Koprivnice, u vlasništvu mr. Nevenke Kuzmić. Već više od 14 godina proizvode mekani kozji sir i svježi kravlji sir. Podigli su kredit od 300 tisuća kuna i, kako kaže njezin suprug Marijan, ostalo im je još oko 100 tisuća kuna.- Gledajte, još redovno otplaćujemo kredit, ali kako vrijeme prolazi, sve je teže. Uprkos svemu, vjerujem da ćemo to uspjeti riješiti, ali bi nam svakako odlično došao reprogram, barem na dvije godine - kaže Marijan Kuzmić.

Spašavaj koga možeš

Grivičić smatra da ne treba tražiti samo rješenje za one koji su u kreditima, čime bi se gasio požar, već treba pronaći model kreditiranja koji će poljoprivredu unaprijediti. Jer, budu li poljoprivrednici i dalje ulazili u kredit, imat će teškoće, a ne budu li, zaostajat će za konkurencijom.Mnogi poljoprivrednici vape za pomoć. Zato oni, bez obzira na situaciju oko HBOR-a, ne mogu dalje čekati i imaju sve manje razumijevanja. Nitko neće optužiti Ministarstvo poljoprivrede da sjedi skrštenih ruku, jer je, primjerice, u 2008. godini samo za mjere u raznim sektorima (ruralni razvoj, hladnjače, laboratoriji i akreditacije, perad i jaja, prehrambena industrija...) ukupno dalo 266 milijuna kuna te još 4,8 milijuna kuna za potpore organizatorima gospodarskih manifestacija, sajmova i znanstvenih skupova. Nema sumnje ni u to da u Ministarstvu postoji dobra volja i da taaj problem pokušava riješiti.

Ipak, neosporno je da u posljednje vrijeme Ministarstvo više usmjerava percepciju javnosti na raznorazne seminare i otvaranja vinarija, nego što se govori o problemu poljoprivrednih kredita.  Na taj način u Ministarstvu samo idu u prilog onima koji tvrde da su spomenute mjere, seminari i ispijanja vina prije u službi kampanje za predstojeće svibanjske lokalne izbore te da je to HSS-ov prioritet, a ne alarmantni problem poljoprivrednika. Mnogim poljoprivrednicima, nastavi li se ovako, prijeti opasnost da zaista potonu. Pa uz sve uvažavanje dosadašnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, trebalo bi, bude li se s HBOR-om tapkalo u mjestu, možda potražiti i neka druga rješenja da se spasi što se spasiti može.