Režije na vrijeme ne može platiti 22 % zagrebačkih kućanstava

Socijalna slika Zagreba za 2006. godinu, koju ju danas predstavilo Socijalno vijeće Grada Zagreba, pokazala je da 22 posto kućanstava ne može na vrijeme platiti režije, a 25 posto ih smatra da im mjesečni prihodi nisu dovoljni za podmirenja svih potreba

Riječ je o istraživanju među građanima Zagreba koje zadnjih nekoliko godina provodi Socijalno vijeće osnovano pri Udruzi za inicijative u socijalnoj politici.

Osim objektivno utvrđenih pokazatelja o standardu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, te ostalim uvjetima života Zagrepčana, građani su i sami davali subjektivne ocjene o kvaliteti života. Tako su dali izrazito nisku ocjenu kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te stanju sigurnosti u gradu.

"Nasuprot toj subjektivnoj ocjeni, kojoj se ne treba čuditi s obzirom na izvješća rubrika "Crna kronika", Zagreb je prema objektivnim pokazateljima jedan od najsigurnijih gradova u Europi", ustvrdio je na predstavljanju pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimir Šostar. Kako je napomenuo, Zagreb je također i "jedan od najsocijalnijih gradova u Europi i svijetu, s obzirom na brigu o siromašnima i socijalno isključenima.

U odnosu na druge hrvatske gradove i županije Zagreb se nalazi pri samom vrhu zadovoljavajućih uvjeta života, ali građani nisu naročito zadovoljni, te posebno ističu veliku nejednakost društvu i sve veći jaz između bogatih i siromašnih. U Zagrebu je manji broj djece po obitelji nego u ostatku države, a jednoroditeljske obitelji žive u najtežim materijalnim prilikama. Zagrebačka kućanstva raspolažu godišnje s 19 posto više sredstava nego kućanstva u Hrvatskoj, ali raspolažu sa 8,5 kvadratnih metara manje stambene površine.

Cijena novoizgrađenog stana po kvadratnom metru u Zagrebu je za gotovo 22 posto viša od hrvatskog prosjeka (8.939 kuna po kvadratnom metru). No, komunalna opremljenost stanova znatno je bolja nego u ostalim dijelovima zemlje. Situacija na području zapošljavanja je također bolja, iako zabrinjava značajan postotak dugotrajne nezaposlenosti - gotovo 60 posto nezaposlenih traži posao dulje od godinu dana.

Jako malo Zagrepčana, tek njih 13 posto, zaposleno je u dobro plaćenim djelatnostima čije su prosječne bruto plaće veće od 6.000 kuna, no prosječna neto plaća u Zagrebu je gotovo 20 posto veća od hrvatskog prosjeka.

Zdravstveni pokazatelji o najčešćim uzrocima smrti slični su i u drugim urbanim sredinama Hrvatske: 49,4 posto građana umrlo je od bolesti cirkulacijskog sustava, a 28,3 posto od karcinoma. (Hina)