Rezultati poslovanja: Inflacija napuhala polugodišnje prihode

Poskupljenja su jedan od glavnih generatora povećanih prihoda u prvoj polovini 2008. Više cijene stvaraju iluziju većeg prometa. Tek je 45 posto poduzeća s burze ostvarilo realan rast.

Piše: Hrvoje Mateljić

Klub polugodišnjih milijardera ove je godine postao bogatiji za jednu članicu. Prihodi kutinske Petrokemije u prvih su šest mjeseci porasli 37,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani i uveli najvećega domaćeg proizvođača mineralnih gnojiva u klub 12 kompanija koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a ostvarile su u prvom polugodištu prihode veće od milijardu kuna. Milijarderska grupa je nešto veća, ali neke od starih članica još nisu objavile polugodišnje rezultate unatoč zakonskim obvezama, između ostalih Ina. Od 14 poduzeća u najvišoj, službenoj kotaciji Zagrebačke burze, samo je njih sedam do 4. kolovoza objavilo polugodišnje rezultate.

Dok ne budu poznati preostali rezultati poslovanja u prvih šest mjeseci, Petrokemija je od velikih tvrtki sigurno imala najbolje polugodište. Uz prihode od 1,33 milijarde kuna, kutinsko poduzeće je ostvarilo dobit od 40 milijuna kuna, što je oko 2.374 posto više od 1,6 milijuna kuna ostvarenih u prvoj polovici 2007. Dva ovogodišnja poskupljenja cijene gnojiva (u veljači i travnju) donijela su Petrokemiji nagli rast prihoda i dobiti, unatoč porastu materijalnih troškova od 55 posto.

Inflacija je jedan od glavnih generatora povećanih prihoda u prvoj polovici 2008. Proizvođači umjetnoga gnojiva podizali su cijene gnojiva, banke kamate i naknade, poljoprivredna poduzeća cijene poljoprivrednih proizvoda, a trgovci marže. Više cijene stvaraju iluziju većeg prometa, međutim, kad se oduzme stopa inflacije, koja je u lipnju bila 7,6 posto, tek je 67 poduzeća, odnosno 45 posto onih koja kotiraju na burzi i dosad su objavila rezultate, ostvarilo rast prihoda. Ulagačima bi zbog toga vijesti o povećanju cijena mogle postati znak da se uprava na vrijeme ukrcala na inflacijski vlak, što će vjerojatno rezultirati rastom prihoda i višom vrijednošću kompanije.

Pad prihoda sve češća pojava

Najveći rast prihoda ostvario je zatvoreni investicijski fond Fima Proprius (+315,9 posto), ali samo jer su lanjski prihodi bili tek 794 tisuće kuna. Rast od 172 posto prihoda Sunce osiguranja je već respektabilniji zbog iznosa od oko 161 milijun kuna. Među 10 kompanija s najvećim rastom, najveći prihod imaju Plodine (974,3 milijuna kuna) i ako nastave rast prema stopama bliskim onoj iz prvog polugodišta (+ 43,6 posto), već bi se sljedeće godine mogle priključiti grupi 12 kompanija s početka teksta. Znatan rast prihoda ostvarilo je i Belje, ali Uprava nije u izvješću navela objašnjenje više nego udvostručenja prihoda. Budući da je riječ o prehrambenoj proizvodnji, više cijene hrane su sigurno jedno od objašnjenja, što je vidljivo i iz naglog rasta materijalnih troškova. Prema ukupnim prihodima prvo mjesto s 5,4 milijarde kuna zauzima Konzum, a slijede HEP (5,3 milijarde) i Zagrebačka banka (tri milijarde kuna).

Pad prihoda kod 47 tvrtki

Dno ljestvice zauzimaju poduzeća s padom prihoda. Od ukupno 147 poduzeća koja kotiraju na burzi i dosad su objavila šestomjesečne rezultate, pad prihoda ostvarilo je njih 47. Najveći pad prihoda, opet zbog niskih osnovica, ostvarila je tvrtka za savjetovanje i upravljanje Proficio te dva zatvorena investicijska fonda Breza i Dom holding. Od kompanija s većim ukupnim prihodima, pad su zabilježili Croatia osiguranje (2,3 posto, na 1,8 milijardi kuna) te Hidroelektra niskogradnja (9,2 posto, na 491 milijun kuna).

U nekim je djelatnostima uspješno polugodište bilo dosljedno uspješno za sve tvrtke u sektoru. Primjerice, u bankarstvu su samo Nava banka i Banka Kovanica zabilježile pad prihoda (11,4, odnosno 27 posto). U turizmu s druge strane postoje velike razlike između pojedinih tvrtki. Od 38 turističkih poduzeća, hotela i turističkih agencija, njih 20 je ostvarilo prihode veće nego u prvoj polovici 2007. godine. Ostatak je zabilježio pad prihoda do čak 77 posto kao u slučaju Hotela Bellevue. Objašnjenje u slučaju Bellevuea je činjenica da hotel nije radio sve do počeka lipnja.

Razlog sedmomjesečne pauze u radu je Državni inspektorat, koji nije bio zadovoljan nepoštovanjem zakonskih obveza prilikom obnove hotela koji je dio lanca Jadranski luksuzni hoteli u vlasništvu Gorana Štroka. U tom razdoblju otkriven je i pokušaj ucjene vlasnika hotela da mitom ubrza izdavanje potrebnih dozvola. Štrok je, naime, prijavio pomoćnika predstojnika ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Ivu Žeravicu te vlasnika i građevinske tvrtke Konel Antuna Kralja jer su od njega tražili pola milijuna eura mita za pribavljanje dozvola za rad hotela.

Prema kriteriju visine dobiti, bankarstvo je najuspješnija grana. Čak tri prva mjesta na listi najveće dobiti drže banke: Zagrebačka (833 milijuna kuna), Privredna (631 milijuna kuna) i Erste (360 milijuna kuna). Prva nefinancijska tvrtka je Siemens, koji s dobiti od 124,6 milijuna kuna drži četvrto mjesto. Visoke dobiti u bankarstvu mogu se objasniti sve većim kamatama odnosno rastućom razlikom između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Unatoč tome, u prvom se polugodištu naglo povećala štednja u bankama jer je zbog krize na burzi velik dio ulagača odlučio povući uloge iz investicijskih fondova. Osim toga, sve više banaka povećava iznose bankarskih naknada da bi nadoknadile usporavanje kreditne aktivnosti.

Zagrebačka i Erste&Steiermärkische banka su visoko i na listi dioničkih društava s najvećim rastom profita. Na prvom mjestu je poduzeće Tang, kojem je dobit porasla s 27 tisuća na 1,19 milijuna kuna. Na drugom mjestu je Petrokemija s rastom dobiti od 2.374 posto, a na trećem Marina Dalmacija sa 753 posto.

Brojne se kompanije unatoč visokoj dobiti nisu našle pri vrhu te liste isključivo jer su lani u prvoj polovici godine imale gubitak, iako je to veliki uspjeh. Jedan takav primjer je Industrogradnja, koja je u prvih šest mjeseci 2007. imala gubitak od 27,9 milijuna kuna, a u prvoj polovici ove godine dobit od 26,2 milijuna kuna. Iz računa dobiti i gubitka vidljivo je da je za takav zaokret najzaslužnije drastično smanjenje svih kategorija troškova kojim je više nego kompenziran pad prihoda. No, Uprava građevinske tvrtke priznaje da dobit nije rezultat redovnih aktivnosti, već prije svega ostalih prihoda koji su proizašli iz unosa vlastite nekretnine u društvo kćer u 100-postotnom vlasništvu. Industrogradnja i dalje ima problema u poslovanju, što pokazuje i blokada računa zbog postupka ovrhe.

HEP u škarama cijena

U 2008. je bilo i primjera suprotnih od onog Industrogradnje: da se prošlogodišnja dobit pretvori u gubitak. Takav je slučaj HEP-a, koji je do srpnja prošle godine ostvario 16,2 milijuna kuna dobiti, a u istom razdoblju ove godine čak 110 milijuna kuna gubitka. Elektroenergetski gigant trpi zbog porasta cijena naftnih derivata potrebnih za proizvodnju struje u termoelektranama, a poslovanje bi se trebalo popraviti drugom polugodištu kao posljedica 20-postotnog poskupljenja struje od 1. srpnja.

Ukupno je 57 kompanija u prvih šest mjeseci poslovalo s gubitkom, koji je bio od 309 tisuća kuna RIZ Odašiljača do već spomenutog HEP-ovoga gubitka od 110 milijuna kuna. Lani je u istom razdoblju s gubitkom poslovalo 51 poduzeće.

Prvih šest mjeseci ubrzanog rasta cijena je prošlo, a prve posljedice već su vidljive na poslovnim izvještajima poduzeća. Petrokemiji država dopušta dva poskupljenja pa tvrtka ostvaruje natprosječni rast prihoda i dobiti. HEP-u država kao većinski vlasnik zabranjuje povećanje cijene struje pa zbog visokih cijena energenata tvrtka ostvaruje ogroman gubitak. Povećanjem cijena uprave štite prihode poduzeća od inflacije, što rezultira nominalnim povećanjem prihoda. Nažalost, inflacija će zamagliti realni napredak ekonomije, pa će se vjerojatno potkraj godine još više kompanija moći pohvaliti neočekivano visokim rastom prihoda. Pozitivno je da bi ulagačima dizanje cijena i rast prihoda trebao biti znak da se uprave barem trude zadržati glavu iznad inflacijskih valova.