Rijeka i Varaždin najbliže pametnim gradovima

Mnogi gradovi poduzeli su korake prema novom načinu razmišljanja, odnosno komunikacijsku infrastrukturu postavljaju na istu razinu s cestama, željezničkim prugama, mostovima i aerodromima

Doduše, riječ je o gradovima poput Lonodona, ali i u Hrvatskoj se više ne postavlja pitanje je li digitalizacija gradova nužna, već kad će postati realnost, zaključeno je na okruglom stolu pod nazivom Pametni grad – vizija ili realnost na sedmoj Cisco Expo konferenciji u Dubrovniku. Kako se moglo čuti, trošak gradnje digitalnoga grada za nekoliko milijuna ljudi nije veći od gradnje nekoliko kilometara autoceste. Ključne prednosti pametnoga grada su optimiziran prijenos informacija, smanjen digitalni jaz između grada i građana, potenciran gospodarski razvoj i kvaliteta života u gradovima.

Predstavnici gradova Zagreba (Marijan Gržan), Rijeke (Vanja Smokvina), Varaždina (Ivan Jenkač), Splita (Jozo Balić) i Osijeka (Zdravko Schmidt) složili su se da je za budućnost takvih projekata nužno da DTK infrastruktura bude u vlasništvu gradova te da se iskorisiti potencijal građevinskog buma kako bi se položilo što više optičkih kabela do krajnjih korisnika, odnosno građana. Poseban naglasak stavljen je na nužnost stalne edukacije građana u području tehnologija i načina njihovog korištenja od strane lokalne samouprave.

- Nije dovoljno kupiti tehnologije, već treba mijenjati procese i način razmišljanja. To je najteži dio - naglasio je Mladen Mauher, konzultant iz tvrtke MMC.Prema riječima predstavnika gradova, ICT kompanije su vrlo zainteresirane za razvoj tih projekata jer im otvaraju velik prostor za plasman proizvoda i usluga, ali, s druge strane, proračunska sredstva koja gradovi imaju na raspolaganju limitirajući su faktor. U Hrvatskoj su u projektima digitalnog pa kasnije i inteligentnoga grada najdalje odmaknuli Rijeka i Varaždin, u kojima je gradska uprava potpuno umrežena i povezana sa svim ustanovama i tvrtkama u vlasništvu grada, središta grada pokrivena besplatnim bežičnim internetom, građani se za sve probleme koji imaju veze s gradskom upravom mogu obratiti na jedno mjesto itd. Slijedi ih Zagreb, dok Split i Osijek tek poduzimaju početničke korake u tom smjeru.

Što se tiče financijske podrške, Rijeka zasad ima najbolju poziciju jer se iz gradskog proračuna izdvaja tri posto sredstava za informatizaciju, a neka su sredstva, prema riječima Vanje Smokvine, pročelnika u riječkom Zavodu za informatičku djelatnost, dobili i iz projekata EU. U Zagrebu, kako je rekao Marijan Gržan, voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga - Zagrebački digitalni grad, sredstva ne izdvajaju iz proračuna već od novostvorene vrijednosti koju ostvari to poduzeće. Budžet je sada 8,5 milijuna kuna, a Gržan očekuje da bi se za pet godina trebao povećati na 30-50 milijuna kuna, ali nije sigurno da će cjelokupni iznos ostati namijenjen za tu svrhu. Očekuje se da će kontaktni centar za građane koji postoji u Zagrebu uskoro zaživjeti.

Prema riječima Ivana Jenkača, voditelja projekta Inteligentni grad u Varaždinu, osnovna je ideja stvaranje 'pametne zajednice' koja predstavlja simbiozu javne uprave, privatnog sektora i privatnog života pojedinca, čime se podiže kvaliteta života i konkurentnost društva. Kao osnovni problem za stvaranje takve zajednice Jenkač je naveo nedostatak investicija u širenje broadbanda prema građanima s niskim osnovnim pristupnim cijenama. Kao jedan od problema koji su sudionici istaknuli nedostatak je komunikacije i dijeljenja informacija među gradovima. Prema stranim iskustvima aplikativna rješenja se razvijaju na jednom mjestu, a potom dijele među gradovima, dok, kako je istaknuo Vanja Smokvina, Rijeka bolje surađuje sa stranim, nego s nekim domaćim gradovima.

Tatjana Holjevac, predsjednica Skupštine grada Zagreba, obrušila se na Vladu i HT kao monopolista, koji prema njenom mišljenju koče tehnološki razvoj. Holjevac i Gržan najavili su da će se ubuduće prilikom građevinskih radova i gradnje novih zgrada u Zagrebu usput postavljati i optički kabeli do stanova (FTTH). Prvi će takav projekt i ogledni primjer onoga što se u Zagrebu želi postići biti naselje Sopnica Jelkovec, čiji je investitor Grad Zagreb, rekao je Gržan.   (Matilda Bačelić)