Rizični krediti u porastu, pogoršana naplata stambenih kredita

Rizični krediti po kreditnim karticama porasli su za 34 posto, a pogoršana je i naplata stambenih kredita. Banke su takve rizike dobro pokrile rezervama. Povećane su i rezerve za auto kredite koji rastu minimalno uz smanjenje rizičnih plasmana

Najveći udjel loših kredita (to su djelomično naplativi ili nenaplativi) u ukupnima tijekom 2007., kao i ranijih godina, zabilježen je kod hipotekarnih kredita, 10,11 posto. Ostali se krediti stanovništvu ocjenjuju puno kvalitetnijima, pa se rizičnima smatra tek 1,6 % stambenih i  3,1% auto kredita. Podaci HNB-a, međutim, ukazuju na nastavak pogoršanja naplate pojedinih vrsta kredita, posebno kredita po kreditnim karticama koji su 2007. godine bili jedina grupa čiji je udjel loših kredita u ukupnima porastao.  Magazin Banka u travanjskom broju, na temelju podataka HNB-a i banaka, analizirao je naplativost kredita nakon višegodišnje kreditne ekspanzije.

Rizični krediti po kreditnim karticama zabilježili su u 2007. skok od 34 posto. To je viša stopa od one po kojoj su u istom razdoblju porasli svi kartičarski krediti u Hrvatskoj (28,4%) i dosegli iznos od 4,9 mlrd kuna. Kamatne stope na kartičarske kredite su među najvišima, za banke je to unosan biznis, a za građane mogućnost potrošnje s minimalnom kontrolom, tim više što takvih kredita nema u Kreditnom registru. Za bankovni sustav nema opasnosti jer su loši krediti po kreditnim karticama sa 77,76 % pokriveni rezervama, ali će korisnicima tih kredita izlazak iz dugova ubuduće predstavljati sve ozbiljniji problem.

Rastu i rizični stambeni krediti i to za značajnih 15 posto u godini kad je ta grupa kredita imala rast od 22,47 posto. Stambeni krediti su u godinama kreditnog buma snažno rasli (u 2006. za 34%, godinu ranije 29%) i krajem 2007. dosegli udjel u ukupnim kreditima banaka od 20,5%. Krajem 2007. ukupni krediti stanovništvu dosegli su iznos od 112,36 mlrd kuna, od čega se na stambene kredite odnosi 45,23 mlrd. U uvjetima višegodišnjeg visokog kreditnog rasta prirodno je da porastu i loši krediti, a visokih 15 % ne može biti u skladu s uvjerenje da su stambeni krediti niskorizični. Banke su se dobro osigurale za rizike, pa su loši stambeni krediti, nakon neznatnog rasta rezervi, krajem 2007. pokriveni sa 50 posto. 

Vrlo dobru pokrivenost rezervama imaju loši auto krediti. Za njih je pokrivenost porasla sa 58,55 % u 2006. na čak 74,80 % tijekom 2007. godine. Auto krediti su prošle godine porasli samo za 1,7%, iznos loših kredita čak se smanjio u odnosu na 2006., ali su banke nastavile izdvajati rezerve pokazujući tako da tu vrstu kredita smatraju rizičnijima nego što bi se po sadašnjoj kvaliteti naplativosti moglo zaključiti.   Auto krediti su 2005., u vrijeme kad su porasli samo 6,32 %, postali rekorderi s porastom loših plasmana za 51,17 posto. Sljedeće je godine uslijedio pad loših auto kredita, ali je opomena iz 2005. godine i te kako vidljiva u oprezu banaka u pogledu izdvajanja rezervi.

Tada, 2005. godine, loši krediti građanima porasli su 15,5% dok su svi krediti građanima zabilježili stopu rasta od 22,5 posto. Dvije godine kasnije, situacija ipak nešto povoljnija – ukupni krediti stanovništvu porasli su za 18%, a rizični krediti u toj grupi za 7 %, s time da je pojačan oprez najpotrebniji kod kartičarskih kredita.   
Inače, prema podacima HNB-a za 2007. godinu 95,22 % kredita banaka smatra se naplativima. Stanovništvo je bolji sektor sa 3,73 % djelomično naplativih ili nenaplativih kredita dok se kod trgovačkih društava 7,30% kredita ocjenjuje lošima.