|
Još je jedan veliki privatizacijski natječaj, onaj za prodaju dubrovačkog hotela Maestral, završio fijaskom. Vlada, odnosno Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec, u ponedjeljak je donio odluku da se natječaj poništi pa će se za Maestral uskoro raspisati novi natječaj, iako uvjeti natječaja neće biti bitno drugačiji od prethodnih.
• Je li do poništenja natječaja za dubrovački Maestral došlo zbog neprofesionalne pripreme natječaja ili uslijed političkih pritisaka?
- Prije svega želim reći da je HFP taj posao odradio profesionalno. Ne stoje prigovori da smo privatizaciju pokrenuli s preniskom cijenom. Napravili smo procjenu vrijednosti, proveli smo metodu diskontiranog novčanog tijeka, analizu kretanja cijena dionica na tržištu, procjenu vrijednosti nekretnina koju je radio sudski vještak. Kompilacijom svega toga došli smo do početne cijene. Da ona nije preniska pokazuje i razina ponuda koje smo dobili. Što se tiče tvrdnji da nismo adekvatno razgovarali sa zaposlenicima i sindikatom, moram reći da smo imali pripremni sastanak s menadžmentom. Razgovarali smo i o mogućnosti radničkog dioničarstva, kao i o njihovom prijedlogu da se neke nekretnine prodaju, a nakon toga da se podmiri dio obveza prema državnim vjerovnicima i krene u privatizaciju. Nije mi se to činilo logičnim i nisam dao podršku tom konceptu. Obećao sam im da nećemo pokretati privatizaciju u sljedećih nekoliko mjeseci dok ne dođu s nekim drugim, poboljšanim prijedlogom. Prijedlog je izostao i privatizaciju smo pokrenuli. Nema zbora o tome da je posao odrađen neprofesionalno. No isto tako nije mudro donositi odluke s kojima nisu suglasni zaposlenici i lokalna zajednica.
• Prema tome, presudili su politički pritisci?
- Vaša je interpretacija da se radi o političkim pritiscima. Oko Maestrala se pokrenula prevelika fama, slučaj se previše ispolitizirao. No, ovo je prije svega znak dobre volje nas u Fondu i Vladi jer želimo na odgovoran način upravljati državnim portfeljem, razumjeti želje i interese svih zainteresiranih strana i definirati model privatizacije s kojim će svi biti suglasni.
• Ne plašite se da će Vam nakon ovoga trebati silno mnogo dobre volje i u narednim privatizacijskim projektima?
- Ne plašim se toga. Iako se često može čuti da se Vlada treba plašiti jer više ništa neće moći privatizirati bez razgovora s lokalnom i regionalnom upravom. Najbolji način privatizacije je kada sa svim zainteresiranim stranama raspravimo kako će izgledati budućnost tvrtke i toga se ne bojim.
• Ne biste li, kao predsjednik Upravnog odbora HFP-a, trebali imati određene obveze prema ponuđačima koji su izašli na natječaj?
- Svaki natječaj za privatizaciju ima klauzulu koja kaže da Fond zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude i to je naše zakonsko pravo. S druge strane pozivam sve koji su dali ponude u prvom krugu natječaja da se, kad raspišemo novi natječaj, ponovno jave. Ponude su i prvotno bile kvalitetne. Razmotrit ćemo ih i donijeti konačnu odluku.
• Očekujete da će ponuđači ponovno imati dobru volju pa se još jednom upustiti u takvo što i biti prozivani kao lopovi, mešetari koji žele uništiti naslijeđe i zaposlenike?
- To je opet vaša interpretacija. Napravio sam analizu svih medijskih istupa vezanih uz Maestral zadnjih 45 dana. Više sam prozivanja uočio na račun HFP-a nego na račun ponuđača. Ako je netko spreman toliko uložiti, ne znam zašto se ne bi ponovno natjecao.
• Što zapravo želite postići privatizacijom u širem smislu? Ističete da je cilj povećanje konkurentnosti. Ostaje li to princip za sve privatizacijske natječaje ili postoji i niz drugih elemenata koji se očekuju od privatizacije ?
- Za mene je mnogo važnije koliko ćemo dodatnih ulaganja u te tvrtke osigurati od toga koliko ćemo novca u državni proračun priskrbiti. To ne znači da sam neosjetljiv na količinu novca koja će u državni proračun s toga naslova prispjeti. Ali mnogo mi je važnije koliko ćemo osigurati dodatnih ulaganja u te tvrtke, koliko ćemo radnih mjesta zadržati i koliko ih time otvoriti. Kada tako okrenete stvari, shvatit ćete moju logiku da osnovni cilj privatizacije u Hrvatskoj mora biti povećanje konkurentnosti, ali i izgradnja socijalno odgovornog poslovnog sustava.
• Na koji način namjeravate to ubuduće postići?
- Povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva želim ugraditi kao ključni cilj u novi Zakon o privatizaciji. Privatizacija u Hrvatskoj izaziva kontradiktorne komentare. S obzirom na našu povijest i sve što je vezano uz privatizaciju izaziva revolt. Ono što želimo promijeniti kod privatizacije neke tvrtke je da to učinimo apsolutno transparentno, uvažavajući mišljenje svih zaineteresiranih strana. To su ponajprije zaposlenici tvrtke i predstavnici lokalne zajednice. Nije pogrešno u proces pripreme privatizacije uključivati zaposlenike organizirane kroz zaposleničko vijeće i sindikat. To nije korak natrag, nego naprijed. Objektivnosti i transparentnosti dodatno ćemo pridonijeti kad izradimo i usvojimo novi Zakon o privatizaciji te Pravilnik za ocjenjivanje pojedinih ponuda. Tada će svaki od pojedinih elemenata ponude imati jasan kriterij i broj bodova i svaki će ponuđač sam moći izračunati koliko je njegova ponuda kvalitetna.
• Što se čeka sa Zakonom o privatizaciji ?
- Zakon će, vjerujem, biti definiran do kraja ovoga mjeseca. Ovaj tjedan imamo pripremne radionice s predsjednicima sindikalnih središnjica. Razgovarat ćemo i o organiziranom radničkom dioničarstvu. Pokušat ćemo naći model koji bi svima bio prihvatljiv. Također imam i sastanak s predstavnicima Svjetske banke koji će nam prikazati svoja gledišta.
• Ne bi li vam bilo jednostavnije da se sada zaustavi tijek privatizacije tvrtki iz portfelja Fonda i da se pričeka novi Zakon?
- Ne bi. Imamo mnogo tvrtki u kojima radničko dioničarstvo ne dolazi u obzir jer posluju s velikim teškoćama. Za njih nema smisla ideja da radnici mogu kupiti dio tvrtke kad će ona bez svježeg novca završiti u stečaju ili likvidaciji. Imamo jasan plan privatizacije, prioritet su nam tvrtke u kojima je teže zamisliti radničko dioničarstvo i to forsiramo.
• Vi biste se sada riješili 36 vrućih krumpira i onda ostavili relativno čistu situaciju na koju bi se odnosio novi zakon?
- Nisu sve od ovih 36 tvrtki koje su na našem popisu za privatizaciju vrući krumpiri, ali u pravu ste. Fokusirat ćemo se prije svega na njih.
• Valja pretpostaviti da neće sve ići lako i da će se nove zakonske odredbe odnositi i na zaostale sporne privatizacije. Može li se i tu očekivati niz novih pritisaka na vas?
- Ne vjerujem. Kao što sam rekao, organizirano radničko dioničarstvo dolazi u obzir u tvrtkama koje posluju pozitivno, gdje se ostvaruje dobit. U tim tvrtkama nema problema s likvidnošću i one imaju perspektivu na tržištu. U onima koje nemaju perspektivu i kojima je nužna obnova i dokapitalizacija radničko dioničarstvo ne dolazi u obzir.
• Među takvima je i TLM, koji će uskoro biti na listi za prodaju?
- Točno. Vjerujem da ćemo ovoga tjedna donijeti odluku Vlade o raspisivanju natječaja za TLM i neke slične tvrtke kao što je Valjaonica cijevi Sisak, a tjedan kasnije ili možda već ovoga i za Splitsku željezaru.
• Sudeći prema dosadašnjim riječima o tome kako provodite privatizaciju, za natječaj TLM-a ste se dobro pripremili i mnogo razgovarali s radnicima i predstavnicima Šibenske županije?
- Jesam, zajedno smo definirali uvjete natječaja. Radnici kao i predstavnici lokalne vlasti žele što skoriju privatizaciju.
• Ako se netko naknadno pobuni, čija će to biti greška?
- To je uvijek moguće. Ali ako smo dobro odradili pregovore sa sindikatom i jasno definirali pravila igre, onda više ne vidim mogućnost da netko digne glas protiv. Ako se to i dogodi, nećemo ga previše slušati.
• Hoćete reći da nema izgleda da se TLM-u dogodi isto što i u slučaju Maestral?
- Kad je riječ o TLM-u, mnogo se više bojim da ne dobijemo adekvatnu ponudu. No optimističan sam i nadam se da ćemo agoniju toga poslovnog sustava konačno završiti.
• Imate li koje pismo namjere strateških partnera za TLM?
- Imamo. Moj je princip rada taj da do trenutka raspisivanja natječaja i pripreme odluka Vlade komuniciram sa zainteresiranim ulagačima. No, kad se natječaj raspiše pa do donošenja konačne odluke nikakvi dodatni razgovori i lobiranja me ne zanimaju.
• Što je s KIM-om? Rok za dostavu ponuda bio je ovaj tjedan, a priča se da ponuda nema. To je još jedan slučaj beskonačnih odgoda, ponovnih natječaja zbog pritiska sindikata?
- I dalje branim stav da je sa zaposlenicima KIM-a potrebno razgovarati. Nekad je dovoljno jednom, a nekada treba pet puta. No, bolje je razgovarati pet puta nego nijedanput.
• Ali to pet puta traje deset godina? Za to je vrijeme mljekara tehnološki zastarjela, izgubila je udjele na tržištu, ne prati događanja i sve manje vrijedi.
- Točno, no da smo čvrsto inzistirali na postavljanju liberalnijih uvjeta u natječaju prošle godine, izazvali bismo revolt zapolenika. Dogodila bi nam se situacija koja nam nije potrebna niti poželjna.
• To je jedan od načina da se ostvari cilj privatizacije, skupljanje političkih poena?
- Ja ne smatram da je razgovor i uvažavanje mišljenja zaposlenika skupljanje političkih poena, ali ako vi to tako gledate, imate na to pravo. Razgovor koji sam vodio sa zaposlenicima KIM-a bio mi je važniji od bilo kojeg drugog pripremnog razgovora za privatizaciju. Dogovorio sam sa zaposlenicima da se odluka o najboljoj ponudi neće donijeti bez njih.
• Što je s tvornicom obuće Sloga? Mnogi to nazivaju 'Polančecovim planom' kojim ste htjeli prikupiti političke poene?
- Ako je spašavanje radnih mjesta skupljanje političkih poena, onda to i činim. Sloga je jedna od rijetkih obućarskih tvrtki koja je opstala svih ovih godina. Ponosan sam što sam sudjelovao u donošenju odluke Vlade o prihvaćanju programa sanacije Sloge. Spasili smo minimalno 400 radnih mjesta, no još mnogo moramo učiniti. Nužna je promjena menadžmenta i Nadzornog odbora, dakle pronalaženje kvalitetnog tima ljudi koji će uživati podršku sindikata i lokalne zajednice. Sloga treba tim koji će moći provesti daljnje restrukturiranje tvrtke, ponajprije financijsko, a onda se i izboriti za nove ugovore s međunarodnim partnerima.
• Nakon što Pliva bude preuzeta, tržište kapitala ostaje bez najznačajnije dionice koja se na njemu vrti. Ina je najavljena još prije više od godinu dana. Zašto je još nema na burzi?
- U sljedećih desetak dana potvrdit ćemo model prodaje 15 posto dionica na burzi. Namjerno izbjegavam govoriti o tome modelu. Potpisnik sam Pravilnika o komuniciranju koji su potpisali i MOL i Ina i naši savjetnici. Minimalno 15 posto dionica Ine prodat ćemo s pravom prvenstva i posebnim pogodnostima hrvatskim građanima te institucionalnim ulagačima, ali želimo i maksimalizirati prihod koji ćemo ostvariti prodajom tih dionica. Nije jednostavno strukturirati takav model i to je razlog zbog kojeg to dugo traje. Drugi razlog je taj što se sve transakcije u naftnoj industriji u Europi u posljednjih nekoliko godina uvijek događaju u trećem ili četvrtom kvartalu.
• U slučaju Ine, u zadnjem kvartalu koje godine ćemo to ostvariti?
- Ove godine, sigurno. Treći razlog je taj što smo Inu odlučili listati na dvjema burzama, Zagrebačkoj i Londonskoj. Kod listanja na Londonskoj burzi trebate objaviti i godišnje izvješće o poslovanju, a ako se odlučite listati u drugoj polovici godine, onda morate objaviti i polugodišnje izvješće. Kad smo se odlučili za London, bilo je jasno da se listanje ne može dogoditi u prvoj nego u drugoj polovici ove godine. Kasna jesen, početak zime idealno je vrijeme za to. Road show za Inu počet će u listopadu i početkom studenoga će se završiti.
• A privatizacija HT-a ?
- Uskoro se mogu očekivati odluke Vlade vezane uz privatizaciju HT-a. Angažirali smo savjetnika koja ima tri zadatka: da ponovno elaborira i da predloži Vladi model nastavka privatizacije HT-a, potom da izvrši procjenu vrijednosti i, kao treće, da sudjeluje s nama u implementaciji modela za koji se odlučimo. Taj će model javnosti biti poznat vrlo skoro, u sljedećih desetak do petnaest dana.
• Kad bi onda uslijedila implementacija?
- Odmah iza toga počet će se pripremati.
• Koliko bi trajale pripreme?
- Kad govorimo o privatizaciji HT-a, vrijeme nam ne smije biti ograničavajući faktor. Prvo kvaliteta, onda vrijeme.
• Prije ili poslije mandata ove Vlade?
- Prije. No treba biti mudar i žuriti polako.
|
