Robna razmjena, prva žrtva recesije u Hrvatskoj

Recesija već odnosi žrtve i u Hrvatskoj, a jedna je od prvih naša robna razmjena s inozemstvom. Kako pišu analitičari PBZ- a u svojim tjednim analizama, naš je izvoz u siječnju ove godine dosegnuo 3,8 milijardi kuna što je čak 26,1 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Uvoz je pao još i više, 31,8 posto no još uvijek je dvostruko veći od izvoza, 7,61 milijardi kuna. Dobro je jedino to što je brži pad uvoza rezultirao i manjim minusom na računu vanjskotrgovinske bilance koji sada, s padom od 36,6 posto, iznosi 3,81 milijardu kuna. Smanjenje inozemne potražnje za našim proizvodima jedan je od najbržih transmisijskih kanala kojima se svjetska financijska kriza prelijeva na Hrvatsku, pa je tako već četvrti mjesec zaredom izvoz zabiježio smanjenje. To ukazuje na intenzivan pad inozemne potražnje za našim proizvodima, upozorava analitičarka banke Ivana Jović.

Posebno zabrinjava to što se mijenja i struktura izvoza. Naime, smanjuje se izvoz intermedijarnih proizvoda (poluproizvoda) na razvijena tržišta (npr. auto dijelovi za daljnju ugradnju) ali i netrajnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju, što pokazuje da ozbiljno usporava i osobna potrošnja na našim izvoznim tržištima, piše Jović.
Kako je naša industrija uvozno ovisna, svako smanjenje izvoza utječe i na smanjenje uvoza. Posebno, kaže, zabrinjava smanjenje uvoza kapitalnih dobara i za gotovo 50 posto. Tako velik pad potvrđuje da su poduzeća suočena sa skupljim i znatno teže dostupnim izvorima financiranja te da investicijska ulaganja u Hrvatskoj usporavaju, među ostalim i zbog nesigurnih izvoznih izgleda. Najveći dio robne razmjene ostvarujemo sa zemljama EU (oko 61 posto izvoza i 64 posto uvoza), no u siječnju je izvoz u te zemlje pad gotovo 30 posto.

Takvo usporavanje trgovinske razmjene nije samo hrvatska posebnost nego posljedica krize koja je razvijena tržišta pogodila još tijekom 2008. godine. Ove će nas godine, analizira Jović, i dalje pratiti loši pokazatelji robne razmjene, no koliko će to biti duboko i dugotrajno, nitko ne zna. Dodatne probleme trgovinskoj razmjeni, naime, stvaraju i sve jači protekcionistički pritisci poput onih koji dolaze iz SAD-a i Francuske, procjenjuje. Istodobno, Hrvatsku kao i sve ostale zemlje muči problem nedostatne likvidnosti. No prošloga je tjedna ona poboljšana jer su u banke stigle kune od devizne intervencije i održane repo aukcije, pa su počele padati i kamate na prekonoćne pozajmice, piše Ana Lokin. Na međubankarskom su tržištu najprije pale na oko 20 posto, a na tržištu novca na 10 posto, no potkraj prošloga tjedna nastavile su se obrušavati sve do 7,75 koliko je iznosio ZIBOR, odnosno na 7,8 posto na tržištu novca. (G.G.)