Rohatinski: HNB neće više snižavati stopu obvezne pričuve

Reakcija monetarne politike na krizu bila je pravovremena i učinkovita, možda i preučinkovita, jer se tako stvorio dojam da sustav i dalje može funkcionirati na dosadašnji način – ustvrdio je guverner Željko Rohatinski na tradicionalnoj opatijskoj konferenciji Novačno tržište, još jedanput potvrdivši da i onda kada mislimo da sve znamo, on vidi dublje i, nažalost, depresivnije.

Poruka je utoliko ozbiljnija i teža jer stvari nije uljepšao niti zbog toga što je u publici sjedila i tankoćutna premijerka Kosor. - Stvara se dojam da u vrijeme krize možemo živjeti i raditi kao prije. Nema ni snage ni motiva da se stvari počnu mijenjati, niti u javnom sektoru, niti kod banaka i poduzetnika. Zato smo u razdoblju preživljavanja, a ne otvaranja perspektiva za brzi izlazak iz krize. Primjer Grčke pokazuje da nam nitko neće pomoći ako si ne pomognemo sami. Sve to upućuje na zaključak da ne postoji argumenti zbog kojih bi HNB ove godine dalje smanjivao stopu obvezne pričuve. Uz sadašnju lošu strukturu distribucije kredita linearno ubacivanje dodatne likvidnosti može dovesti samo do ponovnog pogoršanja odnosa u platnoj bilanci, a ne treba zaboraviti niti na mogući problem inflacije. No čak i bez toga, na bazi postojeće likvidnosti i kretanja na svjetskom financijskom tržištu, ocjenjujemo da bi u 2010. ukupni krediti mogli rasti oko 6 posto, pri čemu će krediti državi rasti oko 10 posto, ostalim sektorima oko 5 posto – oštro je Vladi poručio guverner.

Rohatinski se posebno obrušio na lošu strukturu podjele kredita. Naime, potrebe države za financiranjem iznosile su lani gotovo 12 posto BDP-a. Taj problem nije riješen, pa je u pomoć uskočila monetarna politika. Posljedica je tog iznuđenog vezivanja monetarne politike s fiskalnom loša sektorska podjela kredita, tvrdi Rohatinski. - U 2009. prirast kredita državi iznosio je 6,4 milijarde  eura dok su  kod ostalih pali za 1,5 milijarde eura. Poduzeća su dio smanjene ponude kredita u zemlji kompenzirala većim izravnim zaduživanjem u inozemstvu, pa su kupni krediti poduzećima u 2009. rasli 5,1 posto. No, slika se mijenja na mikro razini i to zbog različitog položaja koji pojedina poduzeća imaju na tržištu. Velika državna poduzeća su lani povećala zaduženje za 20 posto, što je apsorbiralo ukupan prirast kredita sektoru poduzeća. Kada se tome pridoda i zaduživanje same države onda je čak 80 posto prirasta ukupnih kredita otišlo u javni sektor. Došlo je do istiskivanja privatnog sektora s tržišta kredita. Zato privatni sektor nije mogao kroz kredite značajnije kompenzirati utjecaj pada prihoda na svoju likvidnost. To je sve potenciralo prilagodbu tog sektora kroz smanjenje zaposlenosti i plaća, a govorimo o sektoru koji jedini može kreirati nova radna mjesta – upozorio je guverner.

Uvjeren je da se problem financiranja države neće tako brzo riješiti, jer još uvijek nema fiskalne prilagodbe. Obrušio se i na mjere državne pomoći poduzećima kroz kredite i jamstva, prije svega zbog utvrđivanja prijelomne točke ulaska u teškoće, 1.srpnja 2008. Naime, guverner tvrdi da su i prije toga u najboljem položaju bila poduzeća koja su rasla upravo na temeljima koji su i doveli do krize, a ne ona koja bi nas trebala iz krize izvući. Uz to, razvodnjavanje kreditnog potencijala potiče i odluka da se 20 posto kredita koristi za otplatu dugova prema državi, još toliko prema bankama. No svjestan je i toga da ni sami poduzetnici još nisu spremni nešto bitnije mijenjati u poslovanju, a to je problem koji se ne može riješiti nikakva monetarna ekspanzija. – Kreditna podrška iznosi 10 posto ukupnog stanja kredita, no to su premala sredstva da bi nešto značajnije izmijenila sve dok ne funkcioniraju objedinjeno – upozorio je Vladu Rohatinski.

Osvrnuo se i na najpogođenije gospodarske sektore. Najčešće se, kaže, govori o građevinarstvu, trgovini, djelatnostima koje su se godinama razvijale bilo na mjehurima, bilo na potražnji financiranoj stranim kreditima bilo na promjeni relativnih cijena. No istinski je u najtežem položaju prerađivačka industrija koja cijelo vrijeme ima upola sporiji rast od prosjeka ekonomije i kod koje se i lome problemi u distribuciji kredita.
Ove će godine gospodarska aktivnost uglavnom stagnirati, bez većih strukturnih promjena. Bit će to, kaže, godina preživljavanja, bez početka poticanja snažnijih impulsa za brži izlazak iz krize. Bez ustezanja Rohatinski je još jednom ogolio stanje hrvatske ekonomije do kosti i to predsjedici Vlade u lice. Bačenu rukavicu Kosor nije shvatila, pa ju je zato teško mogla i prihvatiti. Teze guvernera Rohatinskog objavljene su na službenoj stranici HNB-a www.hnb.hr   (Gordana Gelenčer)