Rohatinski: Hrvatska se mora zadužiti još 42 milijarde kuna

Da bi pokrila fiskalni deficit od 14 milijardi kuna Hrvatska bi se trebala zadužiti dodatne 42 milijarde kuna, poručio je guverner HNB-a Željko Rohatinski okupljenima na okruglom stolu s temom 'Kriza i okviri ekonomske politike' koji se održao u utorak u HAZU-u.

Guverner se, pritom, prisjetio recesije iz 1999. godine koju je 'izvukla' ekspanzivna monetarna politika, ali kako se u narednim godinama država dodatno zadužila, a uslijedio i snažan priljev inozemnog kapitala, od slične politike danas neće biti nikakve koristi. Naveo je i da HNB više nema dovoljno manevarskog prostora te na odgovornost pozvao fiskalnu politiku, sugerirao povećanje deficita i po cijenu dublje krize, a i zaključio kako nije dobro tražiti pomoć MMF-a.

- Prije toga bismo ostali bez relativno znatnog dijela deviznih rezervi što bi ograničilo fleksibilnost poslovanja s inozemstvom. S druge strane, MMF bi pred Hrvatsku postavio zahtjeve koji se zapravo ne bi uopće razlikovalii od onoga što i sami znamo da je u takvim situacijama potrebno poduzeti kako bi se sačuvala eksterna likvidnost zemlje - kazao je Rohatinski u svom govoru. Uz guvernera, tijekom okruglog stola svoja viđenja izlaza iz krize iznijelo je desetak ekonomskih stručnjaka i akademika, dok je povod raspravi bilo istoimeno izlaganje Zvonimira Baletića iz travnja ove godine. Tako je, primjerice, Tihomir Domazet zaključio da Hrvatskoj treba nova ekonomska politika koja se može provoditi uz poluge poput financijskog jačanja jedne hrvatske banke, osnivanjem državnoga razvojnog fonda, upravljanjem odgovarajućom investicijskom politikom, produljenjem radnog vijeka i niza drugih. Božidar Jelčić kao jedan od recepata iznosi i uvođenje promjena u poreznom opterećenju građana, a navodi i da bi u naplati poreza na dohodak trebali ući i prihodi od kamata i dividende.

Mladen Vedriš je govorio o utjecaju države na nacinalnu konkurentnost, dok je Josip Kregar sa sociološkog aspekta analizirao rezignaciju prouzrokovanu recesijom. Mate Babić je napomenuo da država treba nastaviti podmirivati dugove, ali stvaranjem suficita u tekućoj bilanci plaćanja te da to treba biti cilj ekonomske politike, a fiskalna vrsta ekonomske politike kojom će se taj cilj ostvariti. Pritom je napomenuo da država treba smanjiti javnu potrošnju pozivajući se na nepotrebne izdatke poput uvođenja OIB-a ili gradnje dvorana. Vladimir Stipetić naveo je da prosvjedi neće donijeti nikakve koristi ako iza njih ne stoji dugoročno smišljena politika razvoja društva, dok je Damir Grubiša govorio o mjerama koje je poduzeo EU čija će učinkovitost na vidjelo izaći tek ove jeseni. Zdravko Mršić je naveo da Hrvatska mora promijeniti vrijednosni sustav, a među ostalim se s ostalim narodima boriti za svrganje liberalizma kao doktrine i prakse koja je mnoge dovele do ruba propasti.

Na njegovo izlaganje nastavio se Stjepan Baloban koji je govorio o enciklikama u uvjetima ekonomske krize, a sudionici su mogli čuti i kako hrvatsku monetarnu politiku vidi Stjepan Zdunić te od Dragomira Sundača saznati kako gospodarstva Jugoistočne Europe odgovaraju na krizu tvrdeći da je Hrvatska ipak pretežita ekonomija neznanja.Zahvaljujući Organizacijskom odboru znanstvenog skupa Zvonimiru Baletiću, Tihomiru Domazetu, Slobodanu Kašteli i Vladimiru Stipetiću izlaganja vodećih domaćih akademika sažeta su i u priručniku 'Kriza i okviri ekonomske politike'. (S. B.)