Rohatinski: Mogućnosti obrane od krize sada su znatno manje

Na ovogodišnjoj konferenciji Zagrebačke burze (za razliku od lani kada je kriza stigla i u Hrvatsku) prevladava duh umjerenog optimizma. Primijetio je to i guverner HNB-a Željko Rohatinski istodobno se pobrinuvši za prilično veliku dozu tjeskobe - s cijelim arsenalom argumenata za ne baš blistavu prognozu. 

Uz 17 postotni pad izvoza (slaba je utjeha još veći pad uvoza od 20 posto) Hrvatsku muči pad potražnje koji će do kraja godine (zajedno s inozemnom) dosegnuti 10 posto. Procjenjuje kako će BDP biti u minusu 6 posto. Doduše, veći pad uvoza od izvoza popravit će stanje u platnoj bilanci – deficit tekućeg računa s lanjskih 9,3 posto pasti će na 6,5 posto, a deficit konsolidirane opće države i to zajedno s HAC-om (što ministar Šuker ne računa) porast će s 2,7 na ovogodišnjih 4,5 posto. Guverner to ocjenjuje normalnom prilagodbom u recesijskim uvjetima. Uz jedno veliko 'ali'!

- Normalno je očekivati da država potakne impulse u pozitivnom smjeru, no u našim uvjetima taj je impuls dat po cijenu istiskivanja ostalih sektora s tržišta kredita i po cijenu rasta porezne presije. To moramo imati na umu kada govorimo o budućem rastu. Na kraju godine imamo standardni problem šoka na strani potražnje i razgovor o budućnosti mora poći od toga kako smanjiti taj negativni šok. Sve što je potkraj 2008. napravljeno imalo je učinak supsitucije tada nepostojećeg inozemnog kapitala kako bi se zadržala likvidnost i spriječio kreditni slom – poručuje Rohatinski.

Ako je suditi prema brojkama koje je iznio, potražnja će se teško oporaviti. Naime, plasmani domaćih banaka ove će godine realno porasti samo 2 posto, zajedno s odobrenima u inozemstvu 6 posto. To potvrđuje da kreditna (ne)aktivnost nije izravno pridonijela recesiji, ustvrdio je Rohatinski. No to ne znači da problema nema, jer je gotovo cijeli prirast kredita pojela država. Dok su velika poduzeća uspjela probiti led zadužujući se izravno u inozemstvu, malim i srednjim poduzećima kao ni stanovništvu to nije uspjelo. Nada se kako će uz sva ograničenja u 2010. godini krediti poduzećima i stanovništvu kao i novčana masa porasti 5 posto. Tome skromnom doprinosu rastu potražnje neće značajnije pripomoći niti izvoz. Naime, sve projekcije pokazuju da ekonomska aktivnost u Europi stagnira, posredno i uvozna potražnja, pa ne treba očekivati velike skokove u našem izvozu, tvrdi Rohatinski.  

- S padom BDP-a i rastom inozemnoga duga stupanj zaduženosti povećali smo s 83 posto na 93 posto udjela u BDP-u. Očekujem da će inozemni dug na kraju 2009. iznositi 42 milijarde eura. Ako pođemo od optimistične pretpostavke da će deficit platne bilance u 2010. biti isti kao i ove godine, za financiranje deficita i refinanciranje dospjelog inozemnog duga iduće godine će nam trebati 12 milijardi eura bruto, odnosno 3,5 milijarde neto. Ako to uspijemo vanjski će dug dosegnuti razinu BDP-a. Trebat će dobro uvjeriti strane investitore da se time ne ugrožavaju njihovi plasmani u Hrvatskoj i da nema razloga za rast premija rizika – upozorava guverner. 

Kada je riječ o fiskalnoj politici guverner kaže kako će manjak u proračunu konsolidirane države u 2010. iznositi 12 milijardi kuna, dakle manje nego ove godine. No zbog strukture dospijeća otplata inozemnog duga i refinanciranja dospjelih obveza država će se opet morati zadužuti (bruto) 40 milijardi kuna. – Ako se veći dio tog duga i uspije pronaći u inozemstvu, time se neće otvoriti prostor za rast kredita poduzećima i stanovništvu na račun smanjenja kredita državi. Brzi, snažan uzlet potražnje ne može se očekivati – procjenjuje Rohatinski.   

Guverner se osvrnuo i na vječite kritike i preporuke kako je recesija pravo vrijeme za ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku kako bi se u kratkom vremenu vratili tamo gdje smo bili prije krize. Guverner im odgovara kako takav način razmišljanja nije ništa drugo nego reproduciranje modela koje i doveo do krize. – Tako možemo samo ponoviti ono što nam se dogodilo 2008. godine, a prošli smo bolje nego što smo mogli. I to zato što smo imali mehanizme, rezerve  koje smo mogli relaksirati kada je trebalo. Sada više nemamo ni jedno ni drugo. Ako bi se ponovila situacija iz jeseni 2008. naše bi mogućnosti obrane bile znatno manje nego prije godinu dana – upozorio je guverner.   (Gordana Gelenčer)