Rohatinski: Realni sektor tek očekuju problemi

Hrvatski je monetarni sustav izdržao prvi udar krize, 'credit crunch' se nije dogodio, no za razliku od njega realni sektor se tek nalazi pred najtežim problemima, ustvrdio je guverner Željko Rohatinski na tradicionalnoj opatijskoj konferenciji o hrvatskom novčanom tržištu.

Poduzeća se, kaže, moraju nositi s padom potražnje i rastućom nelikvidnosti, no niti jedan od tih problema nije potaknut monetarnim razlozima niti je posljedica isključivo svjetske krize. Ipak, u rješavanju tih problema realni se sektor sada suočava s izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima. Ta su ograničenja dijelom rezultat i istiskivanja poduzeća s tržišta kredita. Iako su krediti i u krizno vrijeme rasli čak 14 posto, dakle istom dinamikom kao i u posljednjih 5-6 godina, promijenila se struktura zajmotražitelja. Neto odobreni krediti državi gotovo su se udvostručili i njezin je udjel u ukupnim kreditima sa 6 posto porastao na 11 posto dok krediti ostalim sektorima usporavaju. Podaci zaključno s ovogodišnjem travnjom pokazuju da su krediti odobreni građanima i poduzećima rasli znatno skromnije, samo 8,4 posto.

Koliko poduzeća muku muče s likvidnošću guverner potvrđuje i podatkom o padu njihove štednje za 6 posto, dok je istodobno štednja građana u travnju ove godine porasla 10,7 posto. Iako se i država i banke okreću HNB-u ne bi li ondje dobili koju kunu više Rohatinski tvrdi da ni njegova blagajna nije više tako puna. Prije godinu dana 'u pričuvi' je bilo 51 milijarda kuna, danas samo 41 milijarda (10 milijardi je oslobođeno za potrebe financiranja i održavanja likvidnosti sustava), a devizna su sredstva banaka s 2,4 milijarde eura pala na samo 600 milijuna. Iako su ta sredstva oslobođena uglavnom 

omekšavanjem različitih pričuva banaka, što im je smanjilo trošak regulacije čak 20 posto, logičan se potez – smanjenje kamata na kredite – nije dogodio. Rohatinski to tumači poskupljenjem inzemnih izvora, rastom kamata na štednju, ali i pogoršanjem kvalitete plasmana. No rast nenaplativih kredita banke dobro skrivaju i to se zasad ne vidi u njihovim bilancama, kaže guverner.

Dijelom i zato banke su na svojim računima zadržale oko 10 milijardi kuna koje su mogle (s obzirom na HNB-ovo ograničenje kredita) odobriti poduzećima ili građanima. Očito taj novac čuvaju za potrebe financiranja države.  Guverner upozorava kako će se poduzeća morati prilagoditi određenim ograničenjima i pogoršanjima okruženja, jer će, procjenjuje, izvoz pasti oko 10 posto, izravna inozemna ulaganja će se prepoloviti, pa će sve to strmoglaviti BDP oko 5 posto! Sustav je, dakle, izdržao, no nije netaknut, a domaće se neravnoteže više neće moći jednostavno i lako financirati. Jesmo li štogod naučili iz ove krize?  -Nisam oprimist, bojim se da nismo ništa naučili – tvrdi Rohatinski. (Gordana Gelenčer)