Rohatinski: Spori oporavak uz prijetnju inflacije

Svatko svoga konja, odnosno svoju politiku hvali – nakon izlaganja uvodničara, guvernera Željka Rohatinskog i ministrice financija Martine Dalić (ona je ujedno bila i izaslanica neodazvane premijerke Jadranke Kosor) na opatijskoj Konferenciji o novčanom tržištu lako bi se mogao izvući i takav zaključak.

Doduše, nakon što su sve karte odavno na stolu, pravo je stanje svima jasno, a javnost šuti, bilo je teško poslati bilo kakvu iznenađujuću poruku. Umjesto teških, već poznatih brojki Rohatinski se odlučio za drukčiji pristup. Uz ponavljanje svega što je HNB u krizi učinio kako bi sanirao štetu neadekvatnog djelovanja fiskalne politike, vjerojatno izazvan sve češćim prozivkama monetarne vlasti, pozvao se na stavove Europske komisije i Europske centralne banke, pripremljene za razgovore o PEP-u koji će se održati 17.svibnja ove godine.

U EU ocjenjuju da je reakcija HNB-a na krizu labavljenjem monetarne politike i otpuštanjem dodatne likvidnosti bila primjerena, kaže Rohatinski, baš kao i korisnost tečajne politike u uvjetima visoke euriziranosti financijskog sustava i bilančnih rizika. Kada je riječ o budućim kretanjima u EU nas upozoravaju na porast inflacije i njezin utjecaj na kamatne stope i tečaj, ali i ograničenje u poticanju domaće potražnje monetarnim mjerama. Guverner, inače, procjenjuje kako će prosječna godišnja inflacija ove godine s 1,1 porasti na 2,1 posto:

-Kao i u 2008. godini osnovni generatori ubrzanja inflacije su cijene hrane i tekućih goriva, što se opravdava kretanjem cijena na svjetskom tržištu, pri čemu se ponovno zanemaruje pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu subvencija u poljoprivredi – tumači Rohatinski.
U EU nas također upozoravaju na povećanu vanjsku ranjivost zemlje, jer disparitet između kretanja tečaja i domaćih troškova umanjuje konkurentnost zemlje. Zato treba pojačati napore na ograničavanju rasta plaća (nižim od rasta produktivnosti) i provođenju ostalih mjera na jačanju konkurentnosti.

Fiskalna konsolidacija i strukturne reforme nužne su za održivi rast, a održavanje proračunskog deficita na razinama iz prošle i ove godine otvara mogućnost da javni dug postane neodrživ, poručuje guverner. Također, u EU nas ohrabruju da nastavimo 's naporima na smanjenju uporabe valutne klauzule, jer ona povećava kreditni rizik dok veliki bilančni učinci onemogućuju uporabu tečaja kao sredstva prilagodbe':

- To za HNB znači da, de facto, zadrži visoke kapitalne zahtjeve po osnovi valutno indiciranog kreditnog rizika i u uvjetima primjene Basela III koji takav rizik ne uključuje u izračun adekvatnosti kapitala. Tako, kroz pojedinačna rješenja HNB efektivno povećava minimalnu stopu adekvatnosti kapitala s 12 na 14 posto. Što se tiče eventualne zabrane primjene valutne klauzule na kredite, to je pitanje regulirano u članku 21. i 22. Zakona o obveznim odnosima i izvan je ingerencije HNB-a – pojašnjava Rohatinski.

Također, pozvao se i na ocjene drugih financijskih institucija poput agencije Fitch koja ističe pet temeljnih problema hrvatske ekonomije (i manje-više su u ingerenciji fikskalne vlasti): nedovoljna fiskalna konsolidacija; brzo rastući javni dug; ispodprosječni rast BDP-a; visoka devizna izloženost javnog i privatnog sektora te visoka inozemna izloženost.

Takve ocjene, poručuje guverner, ne treba podcjenjivati jer inozemne potrebe financiranja ove godine iznose gotovo 18 milijardi eura, odnosno 38,4 posto BDP-a), a nepovoljan rejting zemlje može znatno utjecati na cijenu financiranja. Kada je o ispodprosječnom rastu riječ, Rohatinski procjenjuje da ćemo se ove godine odlijepiti od dna, BDP će porasti 1 posto, no to samo potvrđuje njegove procjene od prije dvije godine da će oporavak biti spor i dugotrajan.

Ministrica Dalić najprije je u ekspanzivnoj fiskalnoj politici većine EU zemalja tražila ispriku za rast hrvatskog proračunskog deficita. No naposlijetku je priznala da je fikalna vlast trebala biti razumnija i u dobrim vremenima štedjeti za ona krizna. Kaže kako je donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti vlast pokazala da je naučila lekciju te da će se rashodi svake godine smanjivati za jedan posto BDP-a sve dok se deficit ne izjednači s iznosom za plaćanjem kamata, a nakon toga trebao bi se pretočiti u plus. Za dvije do tri godine fiskalne će se neravnoteže prepoloviti, jer su godine koje dolaze obilježene racionalnim upravljanjem javnim rashodima:

-U međuvremenu, fiskalna se politika nije odrekla pomoći gospodarstvu, odnosno jačanju i oporavku investicijskog ciklusa. Krenuli smo s aukcijama modela koji sponzorira država, dakle i s aukcijama jamstvenog fonda koji poduzetnicima daje državno jamstvo u visini 30 posto iznosa kredita. Nadam se da će i poduzetnici i banke više koristiti taj instrument, jer dobri projekti postoje i zato je važno da ih banke prihvate  - poručila je Dalić.  (Gordana Gelenčer)