Rohatinski: Trebali smo zvati MMF

Činjenica je da smo na kraju godine za koju smo ocijenili da je glavnina svjetskih ekonomija izašla iz razdoblja recesije, započeo je svoje predavanje na 20. Konferenciji Zagrebačke burze u Šibeniku, guverner HNB-a Željko Rohatinski.

-Prognoze za 2011. ne bi se trebale razlikovati ni u 2012., no u strateškim krugovima prevladava veliki oprez i ne postoji ocjena da je kriza završena kao ni da se ona ne može ponoviti. Dosadašnji oporavak je bio vrlo krhak, s niskim investicijama privatnog sektora i bez značajnih promjena na tržištu rada - kaže Rohatinski koji smatra da ključnu ulogu ima fiskalna politika te da je potreban njen visok kredibilitet.  Vezano za monetarnu politiku, u eurozoni u 2011. očekuje se povratak prema neutralnoj politici, a istaknuo je i da je pitanje je li i Hrvatska može na isti način izlaziti iz krize kao svjetska gospodarstva. -Naša kriza je bila uzrok urušavanja cijelog modela gospodarskog rasta koji je bio zasnovan na priljevima inozemne akumulacije koji nismo iskoristili za stvaranje inozemne, konkurentne i sposobne ekonomije – rekao je Rohatinski te dodao da se u tome razdoblju stopa udjela javnog duga u BDP-u povećala s 53 posto na 83 posto, a rast deficita s dva na devet posto BDP-a.

U krizu smo ušli kasnije od drugih, nastavio je, pa je pretpostavka da ćemo i kasnije izaći, no to nije istina. Krajem prvog tromjesečja 2008., BDP je počeo padati i taj pad traje punih osam kvartala. Kumulativno on iznosi više od 12 posto, a u BDP-u više od devet posto. Nije pretjerano reći, nastavio je, da je ujedno zaprijetila opasnost moratorija na vanjske obaveze. -I ja i Vlada smo smatrali da se nije potrebno obratiti MMF-u, a da sam danas u sličnoj situaciji, učinio bih isto, no smatram da je to greška – priznao je čelnik HNB-a. Nadalje, dugotrajni efekti svjetske krize utjecali su na pad izvoza od 12 posto, strana ulaganja su se prepolovila, došlo je do pada ekonomskih aktivnosti i svih glavnih komponenti BDP-a.

-Smanjen je izvoz za četvrtinu što je pogodilo sve dijelove hrvatske ekonomije. Jedino državna potrošnja nije smanjena – kaže Rohatinski. Takvo je razdoblje trajalo do kraja trećeg kvartala 2009., a prema procjenama HNB-a, u drugom dijelu ove godine ekonomija će ući u fazu stagnacije. Pad BDP-a bit će oko 1,9 posto, procjena je HNB-a, a moguć je i manji pad na kraju godine. -Zaposlenost se smanjila za pet posto, plaće za šest posto, a strane investicije za 12 posto. Promatrajući zajedno 2009. i 2010. krizu smo platili padom BDP-a od 7,5 posto. S druge strane, eurozona je imala pad tri puta manji nego Hrvatska- kaže Rohatinski.

Spomenuo je i udio strane štednje koji je pao sa 9,5 posto na 2,2 posto BDP-a, deficit tekućeg računa se smanjio sa devet posto u 2008. na 2,8 posto u 2010., a zaduženja zemlje u povećana sa 83 na 102 posto BDP-a, dok se zaduženja privatnog sektora smanjuju. Nadalje, bruto plasman kredita u razdoblju od 2008. do 2010. raste, kao i udio loših kredita i to prije svega u sektoru poduzetništva. To se, kaže Rohatinski, odražava i na profitabilnost banaka koja se prepolovila i teško je očekivati smanjenje kamatnih stopa. Kako pak gledati na 2011., upitao je Rohatinski. HNB-ova prognoza slična je Vladinim projekcijama. Moguć je rast BDP-a 1,5 posto u 2011., kaže Rohatinski, no to neće bitno izmijeniti situaciju. Očekuje se povećanje deficita platne bilance od četiri posto BDP-a te inozemnog duga na 103 posto BDP-a, dok će fiskalni deficit i dalje ostati iznad šest posto.

-Nismo bili spremni u vrijeme kada je došla kriza, a nismo spremni ni sada. Naš osnovni problem je bio i ostao neodrživa fiskalna pozicija zemlje i visoko rastućeg vanjskog duga. Važno je promijeniti fiskalnu poziciju, ne samo u smislu smanjenja deficita nego je potrebno promijeniti i strukturu rashoda – naglasio je čelnik HNB-a. Dodao je da ukoliko se smanji javna potrošnja, HNB bi bio spreman osigurati dodatnih deset milijardi kuna kroz smanjivanje stope pričuve banaka do svih drugih potrebnih mjera.-Održat ćemo stabilnu kupovnu moć novca u zemlji i inozemstvu, a ako unaprijedimo Model A i ako počnemo primjenjivati Model B, HNB može dalje utjecati na smanjenje kamatne stope na proizvodnju. Donijet ćemo mjere za bolju zaštitu bankarskog sustava, a ostalo je na Vladi – zaključio je čelnik HNB-a. 

Zdravko Marić o projekcijama Vlade
O Vladinim projekcijama govorio je Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija. Marić je dao obrise onoga što nas čeka u budućnosti napomenuvši da su uočljive pozitivne stope rasta u trgovini na malo i u industrijskoj proizvodnji, a radovati se možemo i turizmu u kojem je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen porast noćenja i dolazaka. Također, važna varijabla je i saldo na bilanci robne razmjene pa tako u prvih osam mjeseci 2010. robni izvoz raste 13,4 posto. -Očekivana je negativna stopa rasta BDP-a za 2010. od 1,6 posto, a iza toga, odnosno do 2013. ubrzanje do 2,5 posto – rekao je Marić dodavši da su makroprojekcije putokaz za vođenje fiskalne politike te da je potrebno stimulirati poduzetničku klimu i daljnje investicije. Dodao je da će se priljevi kapitala oporaviti, ali da se neće kretati u onom obujmu kao prije krize naglasivši da se u srednjoročnom razdoblju nastavlja s fiskalnom konsolidacijom i smanjenjem deficita, ali da u 2011. ne možemo očekivati značajno smanjenje državnog proračuna. -Želimo popraviti ročnu strukturu javnog duga. Obveza i potreba za financiranjem je puno manja, sada su 30 milijardi kuna, a u 2010. su one iznosile 38 milijardi kuna. Pred nama je razdoblje u kojem hrvatsko gospodarstvo raste samo dva do 2,5 posto i to nas ne bi trebalo zadovoljiti – zaključio je Marić. (Jasmina Trstenjak)