Rohatinski: U 2009. rast BDP-a 2 posto, inflacija 3,5 posto

Hrvatska u 2009. može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2 posto, spuštanje prosječne godišnje stope inflacije na 3,5 posto, deficit tekućeg računa platne bilance od 9,2 posto BDP-a, dok bi inozemni dug dosegnuo 38,5 milijardi eura ili oko 89 posto BDP-a, projekcije su koje je danas iznio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

"To nije ništa što bi nas činilo sretnim, ali je i daleko manje loše nego u nekim drugim zemljama, a što može doći i ovdje ako se ne trgnemo na vrijeme. U tom pak slučaju, niti aranžman s MMF-om ne bi vjerojatno bio dovoljan da spriječi ulazak zemlje u stagnaciju ili čak recesiju", poručio je Rohatinski na skupu Hrvatskih izvoznika naslovljenom "Izvoz u vrijeme krize". Guverner središnje banke izvoznicima je poručio da im HNB može pomoći jedino održavajući opću likvidnost domaćeg financijskog sustava i stabilnost cijena, a ne nekim posebnim selektivnim mjerama.

Najavio je da će u 2009. i dalje ostati na snazi sve mjere koje su doprinijele otpornosti bankovnog sustava, kao što su adekvatnost kapitala i ograničavanje rasta plasmana, a koje će po potrebi biti i dodatno zaoštrene u pogledu valutno induciranog kreditnog rizika. Za idući tjedan najavio je i novu odluku Savjeta HNB-a o kratkoročnom kreditu za likvidnost i pojednostavljenje njihova odobravanja solventnim bankama na osnovu zaloga trezorskih papira, kao i obveznica RH.

Za sada nema naznaka koje bi upućivale na prelijevanje rizika banaka majki na njihove podružnice u Hrvatskoj (npr. izvlačenja dopunskog kapitala i depozita), no iz predostrožnosti, HNB ima u pripremi i mjere kojima bi to spriječila, a temelje se na Zakonu o deviznom poslovanju. Vladi će HNB predložiti i izmjenu tog Zakona kako bi se predviđena liberalizacija u dijelu kapitalnih poslova s inozemstvo odgodila s početka 2009. za najmanje još godinu dana.

Guverner je u svom govoru o posljedicama aktualne financijske krize i njenog utjecaja na Hrvatsku posebno upozorio na probleme vanjskotrgovinske neravnoteže i visoke ovisnosti o inozemnim izvorima financiranja.U 2009. dospijeva otplata glavnice inozemnog duga od 9,4 milijarde eura i kamata od 1,7 milijardi eura, što je za 27 posto više nego u ovoj godini, upozorio je te poručio kao će i za ta plaćanja biti potrebno u određenoj mjeri angažirati i vlastite rezerve likvidnosti te bitno povećati efikasnost njihovog korištenja.

"HNB je spreman voditi vrlo aktivnu politiku održavanja likvidnosti financijskog sustava do granica koje neće poticati inflaciju, koristeći prema potrebi sve raspoložive instrumente", istaknuo je, spominjući, kao zadnje liniju obrane, mogućnost angažiranja deviznih pričuva HNB-a. No, iznosi pritom i niz potrebnih uvjeta, posebice zadržavanje stabilnosti tečaja. "Ako ona ne bi postala briga sviju, HNB bi je morao braniti sam, u kom bi slučaju, birajući manje zlo, umjesto emitiranja povlačio kunsku likvidnost", poručio je.

Kao uvjete je naveo i uravnoteženje proračuna konsolidirane opće države, uključujući sva kašnjenja u plaćanjima koja smanjuju likvidnost realnog sektora, kao i doprinos sindikata u pravcu smanjenja pritisaka na likvidnost. Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić najavljuje da Vlada nastavlja s politikom smanjenja proračunskog deficita, u idućoj godini na 0,8 posto BDP-a. To ne znači nužno odgodu projekta koje je Vlada započela, od insfrastrukturnih do poticaja poduzetništvu, kazao je Marić poručujući izvoznicima da i dalje mogu računati na podršku Vlade u poticanju poduzetništva. Najavio je da će Vlada za nekoliko dana izići s prijedlogom proračuna za iduću godinu, a gospodarski rast u 2009. procjenjuje na 2,5 do 3 posto, proračunski prihodi rast će oko 4, najviše do 5 posto. (H)