Rusija ponovo kreće s privatizacijama

Ruska vlada smatra da je došao pravi trenutak za pokretanje novog programa privatizacija, dvije i pol godine nakon posljednje veće prodaje državne imovine u toj zemlji, kazali su izvori iz ruske vlade a prenose mediji.

Nakon kaotične rasprodaje imovine u 1990-tima, koja je s Borisom Jeljcinom na čelu države stvorila klasu super bogatih oligarha i izazvala oštre reakcije javnosti, vlada u posljednje vrijeme preferira povećavati svoje udjele u tvrtkama.Ipak, financijska je kriza napravila veliku rupu u ruskom državnom proračunu, te se u 2009. očekuje proračunski deficit od 8,0 posto BDP-a, dok bi u 2010. trebao biti tek blago smanjen, na 6,9 posto.U razgovoru za financijski dnevnik Vedomosti ministar financija Aleksej Kudrin je kazao kako bi zahvaljujući prihodima od privatizacije Rusija mogla manje posezati u svoje rezervne fondove i srezati planiranu količinu izdavanja obveznica radi poravnavanja toga manjka.

"Drugim riječima, prihod od privatizacije poslužio bi za smanjenje deficita", kazao je.Prema riječima nekih vladinih izvora na koje se poziva taj list, nova bi privatizacijska inicijativa bila u jednakoj mjeri usmjerena na podizanje ugleda Rusije na Zapadu, koji toj zemlji još uvijek zamjera pretjeranu državnu kontrolu nad gospodarstvom."Jasno je da se tu manje radi o dodatnim proračunskim prihodima, niti je sada najbolji trenutak za prodaju, a više o imidžu, o tome kako želimo svijetu dokazati vladin liberalizam", kazao je jedan izvor.

Pitanja privatizacije dotaknuo se i prvi zamjenik i ključni saveznik premijera Vladimira Putina Igor Šuvalov, koji je u intervjuu za Bloomberg TV kazao kako je sada došao trenutak za povratak privatizaciji, te naglasio da vlada raspolaže dobrom imovinom koju može ponuditi.Posljednja velika rasprodaja državne imovine u Rusiji bila je prodaja 22,5 posto državnog udjela u drugoj po veličini ruskoj banci VTB u svibnju 2007., kada je prikupljeno osam milijardi dolara. Prije toga, u srpnju 2006., vlada je prodala 15-postotni udio u državnom naftnom gigantu Rosneftu, prikupivši 10,4 milijardi dolara.  (H)