Ruski Aerflot želi preuzeti JAT Airways

Kupnju JAT-a opterećenog gubicima od oko 300 milijuna eura i starom flotom, Rusi uvjetuju i kupnjom aerodroma u paketu. To je i razumljivo zna li se da je riječ o jednom od najperspektivnijih aerodroma u regiji

Piše: Dejan Kožul

Kao što je bilo najavljivano, nakon formiranja nove Vlade Srbije, počelo se nagati tko će biti potencijalni kupci poduzeća koja su ostala pod državnom kapom. Iako je za NIS odavno napravljen plan privatizacije, prvi na udaru zainteresiranih našao se JAT Airways. Nekada moćna flota već godinama slabi i proizvodi gubitke, a ako je suditi prema financijskom izvješću, prošla je godina bila prva, nakon 15 godina, u kojoj je JAT pozitivno poslovao.Ostvarena je dobit oko 3,8 milijuna eura, što može pozitivno utjecati na zanimanje kupaca. Osim toga, JAT je tijekom prošle godine prevezao više od 1,2 milijuna putnika, što je 17 posto više nego godinu prije, a realizirano je oko 21.000 letova, što je opet 16 posto više.

Ako je suditi prema Vladinim informacijama, najveće zanimanje pokazali su Rusi, odnosno Aeroflot, kao i indijska kompanija Air India. Novoimenovani ministar za infrastrukturu Velimir Ilić naglasio je da su za JAT zainteresirane i druge velike svjetske kompanije, ali nije želio reći o kome je riječ. Navodno se u ovoj fazi privatizacije imena ne obznanjuju, što ne bi bio problem da se u toj istoj fazi Aeroflot ističe kao glavni kandidat.
Kad je riječ o odnosima između ruskih i srpskih kompanija, i to važnih poput JAT-a i Aeroflota, nipošto se ne smije isključiti politički interes. Zanimljivo je, koliko god se Srbija pouzdala u Moskvu, da ruski kapital nije do nedavno nailazio na odobravanje Beograda.

Ruske delegacije česte u Beogradu

Zaoštravanjem u odnosima sa Zapadom (SAD i EU) i približavanjem Rusiji u vezi s kosovskim pitanjem, naglo se povećao broj privrednih delegacija koje posjećuju Beograd i najavljuju mogućnost velikih investicija. Tako se najavljuje dolazak Moskovske banke, ruski investitori zanimaju se za nastavak gradnje Kargo centra na beogradskom aerodromu Nikola Tesla, Lukoil je jedan od najozbiljnijih kandidata u privatizaciji NIS-a, a Aeroflot zanima JAT. Osim toga, Aeroflot želi zagospodariti europskim nebom, zbog čega je izrazio želju i za kupnjom 40 posto Al Italie.
Ako je suditi prema prvim izjavama, uz kupnju JAT-a, Rusi su zainteresirani i za Beogradski aerodrom, među najperspektivnijima u regiji, čime bi se kompenzirala kupnja velikog gubitnika

JAT-a. Miroslav Prokopijević, direktor Centra za liberalno tržište, ističe da se te dvije kompanije nikako ne bi smjele privatizirati u paketu, jer je riječ o dvjema odvojenim tvrtkama. Aerodrom je već bio meta raznih investitora, a odlaskom američkog Dine Corpa, koji se obvezao da će sagraditi Kargo centar, ukazala se mogućnost drugima da dovrše taj projekt i time sebi osiguraju pravo i prednosti kad je riječ o kupnji aerodroma. Za razliku od Beogradskog aerodroma, JAT je kompanija s najstarijim letjelicama u Europi, prosječne starosti iznad 20 godina, a gubici koji su se gomilali godinama danas iznose između 200 i 300 milijuna eura. Osim toga, JAT ima oko 1.700 radnika, što je za takvu kompaniju veliki trošak. Jasno je da će budući vlasnik morati drastično skresati broj zaposlenih, jer sadašnje rukovodstvo za to nema hrabrosti.

Tko će preuzeti JAT-ov dug?

Hrabrosti im ipak ne nedostaje, s obzirom da najavljuju kako će JAT biti privatiziran do kraja godine. Prokopijević, međutim, ne vjeruje da će se to do kraja ove godine i dogoditi.
- Oko JAT-a ima mnogo interesnih grupa. Privatizacija se već dulje odgađa jer se u JAT- 'uhljebljuju' stranački kolege, on financira stranaka, a nikome nije u interesu otpustititi velik broj radnika, jer bi to izazvalo socijalno nezadovoljstvo.
Inače, ministar Ilić, koji je u prošlom sazivu Vlade obavljaju funkciju tzv. ministra 'kapitalca' (ministar za kapitalne investicije), prije godinu dana najavio je prodaju JAT-a, ali se do današnjega dana priča nije pomaknula s mrtve točke.
- Privatizaciju treba provesti što prije, jer kao što kamioni i autobusi nisu u državnom vlasništvu, tako ni avioprijevoznik to ne bi trebao biti zaključuje Prokopijević i dodaje: - JAT već ima velikih problema s obzirom na dug od gotovo 300 milijuna eura. Ako dosad nije shvatio u kakvu je stvarnom položaju, nikad ni neće. Taj će dug će morati preuzeti Vlada Srbije, jer je teško očekivati da će bilo koja kompanija biti zainteresirana za kupnju kompanije s tolikim gubitkom. Inače, vrijednost JAT-a teško je procijeniti. Generalni direktor ruske konzultantske tvrtke Info-most Boris Ribak izjavio je da je cijena srpske aviokompanije između 100 i 150 miljuna eura. Za 16 letjelica, od kojih je najveći broj proizveden 1986. i 1987. godine, ta bi cijena trebala biti više nego dovoljna. S obzirom da Sporazum o otvorenom nebu stupa na snagu 2008. godine, kada će jednake uvjete za poslovanje imati sve zainteresirane kompanije, čini se da će Vlada Srbije i JAT biti prinuđeni prihvatiti tu ponudu, jer je malo vjerojatno da će drugu i dobiti.