"Sa smanjenjem poslovnih procjena vide se štete događaja u Europi"

Tek što su nakon prošlotjednog summita EU-a ublažena strahovanja od širenja dužničke krize, ulagače na Wall Streetu počinju brinuti posljedice te krize, zbog koje je sve izvjesna nova recesija u eurozoni.

Zahvaljujući dogovoru 26 od 27 članica Europske unije o jačanju fiskalne discipline, što bi trebalo pomoći rješavanju dužničke krize eurozone, prošloga je tjedna Dow Jones indeks ojačao 1,4 posto, na 12.184 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 1.255 bodova, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 2.646 bodova.

Premda ishod sastanka na vrhu EU-a nije oduševio ulagače, nije ih ni razočarao. Međutim, mjere štednje koje slijede kako bi se smanjili proračunski deficiti mogle bi izazvati usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

- Nažalost, štednja u Europi utjecat će iduće godine na zarade multinacionalnih kompanija. Neuspjeh europskih političara da odagnaju strahovanja ulagača naveo je poduzetnike na oprez po pitanju poslovnih prognoza - kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u tvrtki Stifel, Nicolaus & Co.

Zbog toga su posljednjih dana zaredala upozorenja kompanija o budućem poslovanju. U petak su proizvođač kemikalija Du Pont i tehnološki div Texas Instruments smanjili procjene poslovnih rezultata, upozorivši da dužnička kriza u Europi nanosi posljedice korporativnoj Americi.

- Sa smanjenjem poslovnih procjena počinju se uviđati kolateralne štete događaja u Europi - kaže Peter Boockvar, strateg u tvrtki Miller Tabak & Co.

Kako se bliži kraj četvrtog tromjesečja, tako analitičari smanjuju procjene rasta zarada kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu.

Tako se sada procjenjuje da će prosječan rast dobiti tih kompanija u posljednjem ovogodišnjem kvartalu iznositi 10,1 posto, dok su u anketi, provedenoj u listopadu, analitičari očekivali rast od 15, a u srpanjskoj anketi 17,6 posto.

Usporedbe radi, u trećem su tromjesečju zarade kompanija iz S&P 500 indeksa porasle prosječno 17,9 posto.

Anketa također pokazuje da je odnos između kompanija sa smanjenim i onim s povećanim procjenama dosegnuo najvišu razinu od 2001. godine.

Dosad su upozorenja kompanija bila u sjeni dužničke krize, no sada polagano izbijaju u prvi plan.

Za sve sektore S&P indeksa, osim zdravstvenog i sektora proizvođača roba široke potrošnje, u posljednjih 30 dana analitičari su smanjili prognoze.

Zbog dužničke krize i usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, najviše su smanjene procjene za financijski i rudarski sektor.

Sada se procjenjuje da su zarade u rudarskom sektoru u četvrtom tromjesečju pale za 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se još u listopadskoj anketi očekivao rast zarada za 25 posto.

U financijskom sektoru, najosjetljivijem na europsku dužničku krizu, sada se očekuje rast zarada u četvrtom kvartalu za 18,3 posto, dok se u listopadu očekivao rast od 26 posto.

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, nakon što je Europska unija učinila korak naprijed prema fiskalnoj uniji, no pao je tečaj eura jer se ulagači plaše da taj napredak nije dovoljan za suzbijanje dužničke krize.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji ojačale između 0,7 i 1,3 posto.

Jedino su u Šangaju cijene dionica jutros pale, 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 1,2 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo 3,5 posto.