Sabor osnovao jamstveni fond za gospodarski oporavak

Hrvatski sabor osnovao je jamstveni fond za gospodarski oporavak i razvoj. Iz njega će država s dvije milijarde kuna jamčiti za kredite namijenjene tvrtkama koje su se zbog krize našle u poteškoćama.

Krediti će se davati na rok od tri, do deset godina, a dio novca moći će se koristiti za podmirenje poreznog duga te reprogram kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008.Jamstveni fond iznosi dvije milijarde kuna, a jamstva bi provodio HBOR na aukcijama koje bi se održavale jednom do dva puta na mjesec. Osnovno mjerilo za dodjelu jamstvenih kvota bit će razina rizika koju je banka spremna preuzeti na sebe, a državno bi jamstvo za pojedinačan zajam moglo biti najviše 50 posto njegove glavnice. Sabor je izmijenio Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim se do 1. srpnja odgađa osnutak agencije za poljoprivredno zemljište.

Oporbeni su isticali da su zakon poduprli samo kako se vlasnike zemljišta ne bi sprječavalo da njime slobodno raspolažu. Iz Vlade su objasnili da agencija nije počela s radom zbog antirecesijskih mjera i nemogućnosti zapošljavanja novih djelatnika, što su oporbeni klubovi ocijenili potvrdom nesposobnosti i neučinkovitosti vlade i resornog ministarstva u vođenju zemljišne politike.Također, izmijenjen je i Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Definirano je da stambeni štediša može biti svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Hrvatskoj. Dopušta se i da stambene štedionice, osim stambenih štediša, mogu kreditirati i izvođače u projektima stanogradnje za zadovoljavanje stambenih potreba stambenih štediša, ukupno do iznosa jamstvenog kapitala stambene štedionice.

Uz to, stambene štedionice moći će obavljati i poslove zastupanja u osiguranju na način kako je to dopušteno i bankama.Zastupnici su izmijenili Zakon o posebnom porezu na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, kojim se smanjuju trošarine na mala plovila.Na vladin prijedlog, Sabor je odlučio o prestanku valjanosti Zakona o privatizaciji HEP-a iz 2002., budući da do danas privatizacijski postupak nije pokrenut, a u međuvremenu su se u europskim energetskim propisima dogodile bitne promjene.Zastupnici su potvrdio i nekoliko međunarodnih sporazuma, a u drugo čitanje uputili su predložene izmjene Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika, Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o postupku primopredaje vlasti, po kojima državni dužnosnici više ne bi mogli biti članovi uprava ili nadzornih odbora javnih poduzeća. (www.hrt.hr )