SAD na spašavanju banaka zaradile četiri milijarde dolara

Američka vlada uspjela je zaraditi četiri milijarde dolara nakon što su velike banke otplatile državnu pomoć odobrenu lani radi sprječavanja njihova kolapsa uslijed kreditne krize, što čini povrat na uloženo od otprilike 15 posto na godišnjoj razini.

Prošloga rujna predsjednik Feda Ben Bernanke i tadašnji ministar financija Henry Paulson pritisnuli su kongresne lidere da odobre 700 milijardi dolara vrijedan program TARP za spašavanje najvećih financijskih institucija u zemlji od propasti. U listopadu je zakon stupio na snagu.Kritičari tog programa bili su zabrinuti da ministarstvo financija nikad neće dobiti natrag uloženo. No, američka vlada ostvarila je čak i profit od te pomoći, nakon što je osam banaka u potpunosti otplatilo državnu pomoć i to otprilike godinu dana nakon njihova spašavanja. Po pisanju The New York Timesa, od pomoći koju je vratio Goldman Sachs američki proračun profitirao je dodatnih 1,4 milijardi dolara od kamata i ostalih pristojbi, od Morgan Stanleya 1,3 milijarde, a od American Expressa 414 milijuna.

Ostalih pet banaka - Northern Trust, Bank of New York Mellon, State Street, U.S. Bancorp i BB&T, povrh vraćene državne pomoći, uplatilo je u proračun između 100 i 334 milijuna dolara.Očekuje se da bi u idućih otprilike mjesec dana američki porezni obveznici mogli ubilježiti još nekih 3,1 milijardu dolara profita, nakon što dvije banke - J.P.Morgan Chase i Capital One, otplate svoje preferencijalne dionice, putem koji su primile državnu pomoć. Dodatno, američka vlada ima pravo i na 6,2 milijarde dolara vrijedne kamate od banaka koje još nisu otplatile pomoć savezne države. Ipak, sva ta zarada mogla bi se još pretvoriti u dim, jer ulaganja američke države u neke druge banke, među kojima i Citigroup i Bank of America, još su upitna. Američke vlada na kraju bi još mogla izgubiti i novac uložen u spas osiguravateljske kompanije AIG, te hipotekarne zajmodavce Fannie Mae i Freddie Mac, kao i proizvođača vozila General Motors.Na državnoj pomoći pruženoj bankama zaradila je i Švicarska.

Prošloga tjedna, naime, objavljeno je da su tamošnje vlasti od pomoći pružene prošloga listopada UBS-u u visini od 5,6 milijardi dolara zaradile milijardu dolara, što je dobitak na godišnjoj razini jednak stopi od 32 posto.A pokazuje se i da je američki Fed uspio zaraditi na zajmovima odobrenima u protekle dvije godine financijskim institucijama radi održavanja likvidnosti u financijskoj krizi.Kako danas piše The Financial Times (FT), američka središnja banka zaradila je otprilike 19 milijardi dolara od kamata i pristojbi koje je zaračunala financijskim institucijama prilikom odobravanja novca iz programa održavanja likvidnosti u globalnoj financijskoj krizi. Da je Fed umjesto toga isti iznos od kolovoza 2007. ulagao u kupnju tromjesečnih trezorskih zapisa, zaradio bi pet milijardi dolara od kamata.Prema izračunu Fedova osoblja, središnja banka je tako ostvarila dobitak s programima održavanja likvidnosti u protekle dvije godine od 14 milijardi dolara.(H)