Sadašnji trend rasta vanjskog duga može dovesti do dužničke krize

Na inicijativu predsjednika Mesića HNB je izradio analizu u kojoj se dotiče razloga zašto je do ubrzavanja zaduživanja došlo, koje je mjere da dug uspori poduzela središnja banka, te što bi se moglo dogoditi ako dug nastavi rasti, odnosno prijeti li nam u crnom scenariju dužnička kriza

         Predsjednik Mesić uskoro bi trebao sazvati sastanak s predsjednikom Vlade i Sabora, a kako bi se razmotrila gospodarska situacija zemlje, vezana u prvome redu na vanjski dug. Na inicijativu predsjednika Mesića HNB je izradio analizu u kojoj se dotiče razloga zašto je do ubrzavanja zaduživanja došlo, koje je mjere da dug uspori poduzela središnja banka, te što bi se moglo dogoditi ako dug nastavi rasti, odnosno prijeti li nam u crnom scenariju dužnička kriza.

Svrha je ove analize između ostalog prenijeti jasan signal bankama i svim sudionicima tržišta koji sudjeluju u rastu duga da uvide kakva se situacija može u budućnosti razvijati, rekao je na susretu s novinarima guverner HNB Željko Rohatinski. Bankama je najvažniji posao postalo kreditiranje stanovništva, a s ciljem kratkoročnog maksimiziranja svoje dobiti. Nastavak sadašnjih tendencija rasta vanjskog duga mogu biti put u dužničku krizu, napominje se u analizi HNB-a. U spriječavanju takvog scenarija ne može HNB sama sudjelovati, već se mora uključiti i Vlada.

Zato je poruka upućena i Vladi, iako na upit guverneru što očekuje da Vlada uistinu i poduzme, odgovorio je da ne očekuje ništa. U analizi pak navode da bi Vlada primjerice mogla povećati trošarine na određene proizvode, te predložiti zakone koji neće pogodovati daljnjem rastu zaduživanja. Naime, ovo nije prvi apel da se situacija sredi i na strani fiskalne politike, jer se monetarnom politikom dugoročno situacija s dugom ne može popraviti.

U cilju daljnjeg usporavanja duga, središnja je banka od početka godine povećala graničnu stopu obvezne pričuve na 55 posto, no za sada se učinci još ne mogu sagledati. Naime, u toliko postotku banke moraju izdvajati novac u središnju banku za svako prekoračenje zaduženja u odnosu na sredinu 2004. godine, kada je ta mjera uvedena. Taj novac HNB drži na posebnom računu, a za njega banke ne dobivaju nikakvu naknadu. Od uvođenja mjere do danas, HNB je na bankama na temelju te mjere 'zaradio' 1,28 milijardi eura. Dovoljno da se kupi Splitska banka, našalio se je Rohatinski.

Nakon svih mjera središnje banke i poteza poslovnih banaka, kao primjerice zadržavanja dobiti u zemlji, postaje upitniji dolazak stranih banaka na domaće tržište. Trenutačno više nisu u mgućnosti smanjivati aktivne kamatne stope, a pasivne kamate na domaću štednju podižu i na taj način jedna drugoj konkuriraju.U prva tri ovogodišnja mjeseca vanjski je dug banaka porastao za 920 milijuna eura, što je na godišnjoj razini 21 posto. S izuzećem vraćenog duga, vanjski je dug zemlje porastao 720 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast na razini oko 13 posto. Ako se na razini 12 do 13 posto rast duga u ovoj godini zadrži, njegovo povećanje moglo bi biti tek za jedna postotni bod, odnosno na 83,4 posto BDP. No ako se nastavi trend rasta kakav je početo ove godine, vanjski bi dug mogao porasti na 86 posto udjela u BDP-u.

Koje bi nove mjere središnja banka mogla donijeti, Rohatinski se ne izjašnjava, no sigurno je da u slučaju daljnjeg rasta duga, HNB neće kao što je obećala prošle godine, poslovnim bankama smanjiti obveznu rezervu sa 17 na 16 posto. Kako bi pak omogućila zaduživanje države u zemlji, HNB je prošle godine smanjio stopu devizne likvidnosti banaka s 35 na 32 posto.
Već dugo godina ekonomisti se slažu da monetarna politika ne može riješiti sve probleme. Država mora isto biti ta koja će primjerice smanjivanjem deficita sudjelovati u usporavanju rastu duga. Na žalost niti podaci na početku godine o vanjskotrgovačkoj razmjeni nisu zadovoljavajući. U odnosu na prošlu godinu pokrivenost izvoza uvozom pala je s 53 na 49 posto, što pokazuje da će deficit na tekućem računu platne bilance teško ići ispod šest posto BDP. Iako je toliki udjel bio naveden u monetarnim projekcijama središnje banke, ali uz rast duga od 12 do 13 posto, te rast BDP-a od 4,5 posto.  (Lidija Kiseljak)