Samo trećina slovenskih poduzeća kreditno je sposobna

Slovenija se na početku ove godine suočava s teškim stanjem u financijskom i realnom sektoru, zato će nova vlada morati pristupiti hitnom programu sanacije stanja u bankarstvu i stabilizaciji javnih financija, upozorio je u petak odbor za financije slovenskog parlamenta.

Na sjednicu odbora bio je pozvan i mandatar za sastav nove vlade Zoran Janković, ali se ispričao obvezama vezanim na pregovore sa strankama koje želi uključiti u svoju buduću vladu. U višesatnoj raspravi o kritičnom stanju u slovenskim bankama koje će po riječima guvernera središnje banke Marka Kranjeca ove godine morati izvesti dokapitalizaciju od 4 milijarde eura i očistiti svoje bilance od loših potraživanja ako žele dobivati sredstva na međunarodnom tržištu kapitala i kredite Europske središnje banke, sudjelovao je i predsjednik druge najjače stranke u novom parlamentu i bivši premijer Janez Janša.

Po njegovim je riječima rasprava pokazala da se Slovenija mora ozbiljno suočiti s realnošću trenutka. Izborna kampanja je završena i više nema nikakvog smisla ustrajati na optimističkim najavama dominantnog dijela politike o velikom gospodarskom rastu i održavanju postojećeg životnog standarda, potrebno nam je otriježnjenje, rekao je Janša, aludirajući na obećanja koja je tijekom kampanje iznosio Janković.

Franci Križanič, ministar financija vlade u odlasku, rekao je da stanje nije toliko kritična zaduženost Slovenije kao države koliko je slabo stanje kad se radi o zaduženosti gospodarstva, a usprotivio se prodaji državne imovine radi pokrivanja proračunskog deficita, upozorivši na negativne posljedice prodaje državnih poduzeća u Madžarskoj. Guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec rekao je da je samo trećina slovenskih poduzeća kreditno sposobnih, te da 15-20 posto tvrtki ne vraća na vrijeme svoje kredite.

Gubici banaka se povećavaju, a njihove bilance smanjuju, u ovoj će godini biti potrebno očistiti njihove bilance otpisima. To i dokapitalizacija potrebni su kako bi banke mogle uzimati kredite na međunarodnom tržištu, a i mogućnosti zaduživanja kod Europske središnje banke smanjit će se zbog potrebnih jamstava ako kreditni rejting države bude još smanjen, upozorio je Kranjec. Po njegovim bi riječima, nova vlada morala postići da se proračunski manjak u ovoj godini smanji za 700 milijuna do 1 milijardu eura jer su dosadašnje mjere štednje bile samo kozmetičke.

I predstavnici najvećih slovenskih poslovnih banaka zauzeli su se za mjere štednje koje bi važile iduće tri godine, te iznosili podatke po kojima Slovenija ove godine može računati sa stagnacijom ili padom BDP-a. Da bi se povećali proračunski prihodi na odgovarajuću mjeru, povećanje PDV-a od jedan posto (koje je svojim programom pred izbore predložio Janković) ne bi bilo dovoljno, nego bi gornju stopu PDV-a sa sadašnjih 20 trebalo podići na 23 posto, iznio je predsjednik fiskalnog vijeća Marjan Senjur.

Neki od sudionika rasprave iznijeli su i ideju zamrzavanja javnih rashoda, a neki i potrebu donošenja poticaja za strane investicije, s time da bi investicijske olakšice trebalo podići na 40 posto. Kranjec je rekao da Slovenija treba ozbiljan stabilizacijski program i bolji način upravljanja državnom imovinom, a ne sadašnji u kojemu se prepliću utjecaji više državnih agencija. Imovinom države koja se procjenjuje na vrijednost između 6 i 8 milijardi eura trebalo bi upravljati efikasnije kako bi ona donosila godišnji prinos od najmanje 3 posto, iznio je Kranjec. (H)