Arhiva

Samodol: Trošak Regosa mogao bi se prepoloviti

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Od trenutka kada je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol na konferenciji fondovske industrije spomenuo trošak sustava obveznih mirovinskih fondova dignula se prašina nerazumijevanja. Što je zapravo Samodol htio reći?

Brojke koje je iznio na konferenciji pokazuju da je u razdoblju od 2002. do 2009. godine u četiri obvezna mirovinska fonda uplaćeno ukupno 26,9 milijardi kuna. Istodobno, trošak cijelog sustava iznosi čak 2,2 milijarde kuna. Samo trošak Regosa u tih osam godina iznosi 740 milijuna kuna. Samodol pojašnjava kako Regos mjesečno plaća do 9 milijuna kuna Fini koja u ime i za račun Regosa vodi sve 'mirovinske' evidencije. U troškove je uračunao i obvezu vraćanja kredita Svjetskoj banci od 206,6 milijuna kuna te naknade za upravljanje u iznosu od 1,04 milijarde kuna. Uplate i troškovi zajedno iznose 29,13 milijardi kuna i kada se to oduzme od neto imovine fondova proizlazi da su sva četiri mirovinska fonda u tih osam godina uprihodila samo 132,9 milijuna kuna. Za bilo koji investicijski projekt to je slab rezultat.

-To je pitanje smisla modela. Treba li potrošiti 2,2 milijarde kuna da bi se ostvario plus od 130 milijuna kuna? Sustav treba remodelirati na način da se preispitaju troškovi upravljanja i tehnička izvedba projekta. Kada bi obvezni mirovinski fondovi preuzeli poslove Regosa troškovi bi se mogli prepoloviti – kaže Samodol pozivajući se na računicu 'mirovinaca'.

No pitanje je hoće li nakana Hanfe i mirovinskih fondova da prepolove trošak Regosa proći u praksi, jer to podrazumijeva da bi iz igre ispala Fina koja od tog posla očito dobro živi. Fina uostalom u Vladi ima jake zagovarače, prije svega ministra financija Šukera i ministra gospodarstva Popijača. No čini se da će Samodol inzistirati upravo na rezanju troškova preko leđa Fine, jer prostora za spuštanje naknade za upravljanje koji naplaćuju sami mirovinski fondova nema. Kaže kako je u posljednje četiri godine fondovima kontinuirano smanjivao naknade s 1,2 na 0,75 posto čime je osiguranicima na računima ostalo oko 300 milijuna kuna više. Prostora za daljnje smanjenje naknada, tvrdi Samodol, jednostavno nema, jer bi neki fondovi zbog toga mogli zaglibiti u dubokim minusima. (Gordana Gelenčer)
 
 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci