Samostalcima prava zajamčena samo ako su redoviti platiše

Od 43. dana bolovanja ostvaruje se pravo na naknadu na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznos ovisi o osnovici na koju su u prethodnih šest mjeseci plaćeni doprinosi

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

Obrtnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, bilježnici, odvjetnici, sportaši, novinari i drugi koji po posebnim propisima obavljaju registriranu djelatnost ili djelatnost samostalnog zanimanja kao trajnu samostalnu djelatnost obvezni su osiguranici u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Status osigu-ranika stječu danom izdavanja odobrenja za rad, odnosno danom upisa u odgovarajući upisnik koji vodi nadležno tijelo.

Od 1. siječnja 2005. godine obvezno su osigurane i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugoga dohotka, a izabrale su da, umjesto plaćanja poreza na dohodak, poslovne knjige vode po odbitku. Jedino su oni upisani u registar obveznika poreza na dohodak koji vodi Porezna up-rava na temelju izdanog obrasca RPO. Ako nisu osigurani po drugoj osnovi, moraju se sami prijaviti u matičnu evidenciju mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a prijavom uspostavljaju status osigurani-ka.

U osnovi, s aspekta prava koja ostvaruju u socijalnim sustavima, oni koji obavljaju samostalnu djelat-nost i vode poslovne knjige dijele se u dvije skupine: oni kojima je obavljanje samostalne djelatnosti jedino zanimanje i koji jedino po toj osnovi ostvaruju sva socijalna prava te oni koji obavljaju samos-talnu djelatnost uz radni odnos i koji su po osnovi radnog odnosa već socijalno osigurani, a izabrali su da od dodatnih zarada umjesto plaćanja poreza na dohodak po odbitku od drugoga dohotka vode poslovne knjige i plaćaju porez po rješenju Porezne uprave.
Osobe iz prve skupine kojima je samostana djelatnost jedino i glavno zanimanje sva socijalna prava ostvaruju po toj osnovi. Osobama iz druge skupine radni je odnos temelj ostvarivanja socijalnih prava, a po osnovi samostalne djelatnosti ta prava mogu dodatno uplaćenim doprinosima samo povećati.

Različite osnovice za doprinose

Budući da su sami sebi obveznici plaćanja doprinosa, njihova prava u mirovinskom i zdravstvenom sustavu uvjetovana su uplaćenim doprinosima. Iznimno, ako je to posebnim propisom uređeno, za njih doprinose uplaćuje nadležno državno tijelo (npr. za osobe kojima je prema posebnim propisima priznat status samostalnih umjetnika, za one kojima je priznat status vrhunskih sportaša, za sve osi-guranike koji na temelju obavljanja samostalne djelatnosti ostvaruju prava na naknadu za bolovanje ili rodiljni dopust u slučaju kad primaju naknadu plaće i dr.).

Osnovica za plaćanje propisanih doprinosa određuje se ovisno o tome jesu li obveznici poreza na do-hodak ili poreza na dobit. Ako su obveznici poreza na dohodak, osnovica tada opet nije jednaka za obrtnike i ostale osobe upisane u registar poreznih obveznika i za djelatnosti samostalnih zanimanja. Za obrtnike i ostale osobe upisane u registar obveznika poreza na dohodak osnovica se određuje u visini od 0,65 od prosječne plaće ostvarene u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kolovoza prethodne godine i za 2006. godinu iznosi 4.029,35 kuna.

Obrtnici i druge osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a koje su izabrale ili su po zakonu obvez-ne umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, plaćaju doprinose na svotu poduzetničke plaće koju si isplaćuju, a najmanje na osnovicu u iznosu koja je određena primjenom čimbenika 1,1 i pros-ječne plaće ostvarene u prethodnoj godini (za 2006. godinu najniža mjesečna osnovica za njih iznosi 6.818,90 kn). Dakle, mjesečna obveza za doprinose nije ista i ovisi o obliku poreza koji te osobe plaća-ju. Ako su obveznici poreza na dohodak, mjesečno opterećenje doprinosima iznosi 1.430,42 kn, a ako su obveznici poreza na dobit, tada mjesečno opterećenje obveznim doprinosima iznosi najmanje 2.420,71 kuna. Na godišnjoj je razini razlika u obvezi za doprinose gotovo 12.000 kuna. 

Ne plaća se doprinos za zapošljavanje

Osobe koje obavljaju djelatnost profesionalnoga zanimanja dužne su platiti obvezne doprinose na mjesečnu osnovicu najmanje u visini od 6.818,90 kuna, neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit. Iznimka je propisana za novinare, medicinske sestre, zubne tehničare, fizioterapeute i filmske radnike, koji su u obvezama izjednačeni s obrtnicima.
Za drugu skupinu osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, ali im to nije primarna osnova osigura-nja jer su već osigurane po osnovi radnog odnosa obveza plaćanja doprinosa propisana je na osnovi-cu dohotka koji ostvare obavljanjem te dodatne djelatnosti.

Posluju li s gubitkom, nemaju obvezu pla-ćanja doprinosa. Ako su obveznici poreza na dobit od dopunske samostalne djelatnosti, uopće nemaju obvezu plaćanja doprinosa od dopunske djelatnosti.
Samostalci ne plaćaju doprinos za zapošljavanje. Oni nisu osiguranici u sustavu osiguranja od posljedi-ca nezaposlenosti i ne mogu ni ostvariti prava po toj osnovi. Ako prestanu obavljati samostalnu djelat-nost, mogu se prijavit na Zavod za zapošljavanje radi traženja posla, ali nemaju pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Naravno da prava za koje su plaćeni doprinosi primarno ovise o osnovicama na koje su plaćeni obve-zni doprinosi. Sustav zdravstvenog osiguranja korisnicima daje dva prava: pravo na zdravstvenu zaš-titu i pravo na novčanu naknadu za vrijeme liječenja. Zdravstvena zaštita obuhvaća primarnu, specija-lističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu te pravo na uporabu lijekova i ortopedskih pomagala u opsegu koji se za svaku kalendarsku godinu određuje tzv. paketom zdravstvenih usluga koje se financiraju iz osnovnog zdravstvenog osiguranja.

Osnovni paket zdravstvenih usluga osigurava pravo na zdravstvenu zaštitu svim korisnicima, ali uz obvezu njihova sudjelovanja u gotovo svim troškovima liječenja. Ako ispunjavaju propisane kriterije, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost oslobođene su obveze sudjelovanja u troškovima liječenja.

Pravo na zdravstvenu zaštitu samostalci ostvaruju pod potpuno jednakim uvjetima kao i sve druge obvezno osigurane osobe, ali ipak uz jedno dodatno ograničenje. Ako nisu platili doprinose, nemaju pravo na punu zdravstvenu zaštitu, nego samo pravo na hitnu medicinsku zaštitu.

Visina naknade ovisi o razlogu bolovanja

Pravo na novčanu naknadu tijekom spriječenosti za rad zbog bolesti samostalci ostvaruju pod jedna-kim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu. U prva 42 dana spriječenosti za rad zbog bolesti sami snose troškove naknade za bolovanje. Tek od 43. dana bolovanja ostvaruju pravo na naknadu na teret Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznos novčane naknade ovisi o osnovici na koju su u prethodnih šest mjeseci plaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje. Ta se prosječna šestomje-sečna osnovica umanjuje za doprinose i porez na dohodak koji bi bili obračunati da je riječ o plaći iz radnog odnosa. Neto iznos tako izračunom određene osnovice osnova je za određivanja naknade pla-će za bolovanje.

Visina naknade ovisi o razlogu bolovanja. Ako je razlog bolest osiguranika, naknada se određuje u vi-sini od 70 posto osnovice, a nakon šest mjeseci bolovanja u visini od 80 posto osnovice. Ako je razlog bolovanja ozljeda na radu ili trudnoća, naknada se određuje u visini od 100 posto osnovice. U svim je slučajevima najviša svota nakade na teret HZZO-a ograničena na najviši mjesečni iznos do 4.250 ku-na. Kao i u vezi sa zdravstvenom zaštitom, ostvarivanje prava na novčanu naknadu uvjetovano je uplaćenim doprinosima.

Dok osoba ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, nema obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja. Obrtnice i majke koje obavljaju samostalnu djelatnost i profesionalnu djelatnost imaju pravo na rodiljni dopust pod jednakim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu, ali temeljem posebnoga zakona. Za prvo i drugo dijete raodiljni dopust može se koristiti do jedne godine starosti djeteta, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete do tri godine starosti djeteta.

Uvjet ostvarivanja pra-va na naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta jest da osoba privremeno obustavi obavljanje djelatnosti. Iznimno, naknada se ostvaruje i u slučaju kad se djelatnost ne obustavi, ako osoba zaposli bar jednog radnika iste stručne spreme, odnosno stručne spreme koja je propisana kao obvezna za obavljanje te registrirane djelatnosti.

Prava iz mirovinskog osiguranja

Jednako kao i drugi osiguranici, osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost osigurane su ovisno o dobi samo u sustavu generacijske solidarnosti ili i u sustavu obvezne individualne kapitalizirane štednje. Sva prava iz mirovinskog osiguranja samostalci ostvaruju pod istim uvjetima kao i ostali osiguranici, uz jednu važnu napomenu.

Pri ostvarivanju prava na mirovinu, kao godine ostvarenog staža osiguranja računaju se samo ona razdoblja za koja su platili obvezne doprinose pa im se visina mirovine određuje u odnosu na plaćene doprinose u tim razdobljima. Ako postoji dug za doprinose, dužni su ga podmiriti, iako su možda već stekli dovoljan broj godina staža za mirovinu.

Dug za doprinose može im se prisilno naplatiti obusta-vom iz mirovine, čija je visina određena samo u odnosu na staž osiguranja za koji su plaćeni doprinosi. Tek nakon što plate dužne iznose obveznih doprinosa, mirovina im se određuje u odnosu na puni os-tvareni staž osiguranja.

Kako se plaćaju obvezni doprinosi

- Doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20 posto plaćaju osobe osigurane samo u sustavu generacijske solidarnosti (prvi stup), odnosno po stopi od 15 posto za generacijsku solidarnost i pet posto za individualnu kapitaliziranu štednju za osobe osigurane u sustavu obvezne kapitalizirane šted-nje (drugi stup)
- Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 posto i posebni zdravstveni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalnog oboljenja po stopi od 0,5 posto.