Sanader: Država je smanjila udio u javnom dugu, odgovornost je na drugima

Pitanja zaduženosti države, nedostatka školovanog kadra, legalizacije uvoza radne snage, minimalne plaće i mnoga druga obilježila su ovogodišnji tradicionalni gospodarski forum koji za vrijeme Jesenskoga međunarodnog gospodarskog velesajma organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam

Među brojkama o pozitivnom trendu u hrvatskom gospodarstvu koje je premijer Ivo Sanader probrao među ukupnim pokazateljima posebno je naglasio smanjenje deficita opće države sa 6,3 na 2,6 posto, a cilj je, kako je rekao, za dvije godine doći na nula posto. Također je naglasio da je država svoj udio u javnom dugu smanjila, dok su ga druge dvije sastavnice - banke i poduzeća- povećale te kako se nitko ne može izvući od te odgovornosti.

Kada je riječ o tečaju, posebno bolnom pitanju za izvoznike, Sanader je smatra da HNB vodi dobru politiku te da je čvrsti tečaj dobar za Hrvatsku. Novo-stari predsjednik HGK Nadan Vidošević veći je dio izlaganja hvalio aktualnu vladu, istaknuvši kako je uvođenje reda u središnje javne financije bio najveći izazov i kako je za mandata ove Vlade zabilježena rekordna zaposlenost i najmanja stopa nezaposlenosti. Sljedeću godinu Vidošević je označio godinom velike prilike za hrvatsko gospodarstvo jer se tada očekuje ulazak Hrvatske u NATO.

- Za Hrvatsku je ulazak u NATO bitniji od ulaska u Europsku uniju jer je on poticajniji za strane investitore nego EU. Svaka multinacionalka želi pokriti taj prostor - naglasio je Vidošević. Premijer Ivo Sanader pohvalio se stopama gospodarskog rasta koje su ostvarene ove godine - 7 posto u prvome kvartalu i 6,5 posto u polugodištu - te najavio da će do kraja godine stopa gospodarskog rasta biti barem 6 posto. Naglasio je kako je gospodarski rast osiguran uz smanjenje deficita. Odgovarajući na pitanja gospodarstvenika, premijer je podsjetio na stajalište Vlade kako bi bilo dobro da dođe do konsenzusa sindikata i poslodavaca o zakonu o minimalnoj plaći. Ako vrlo brzo ne dođe do dogovora socijalnih partnera, Vlada će preuzeti inicijativu, poručio je Sanader.

Pitanje oko kojeg se nisu složili potpredsjednik Damir Polančec i Sanader tiče se privatizacije luka i produljenja koncesije na pomorsko dobro na 40 godina. Polančec je odgovorio kako je privatizacija luka moguća (uz iznimku pomorskog dobra), no Sanader je izričito naglasio da njegova Vlada neće privatizirati luke koje se ubrajaju u strateške grane za Hrvatsku. Gospodarstvenici su upozorili i na problem doprinosa (za zdravstveno i mirovinsko), a ministar financija Ivan Šuker odgovorio je da je opterećenje doprinosima veliko, ali i da prikupljena sredstva nisu dovoljna za pokrivanje 60 posto potreba. Iznoseći podatak da su u tri godine prihodi proračuna povećani za 30 milijardi kuna, a bez povećanja poreza, Šuker je kazao kako je politika Vlade svesti deficit proračuna na nulu i strukturnim reformama smanjiti rashod proračuna. Na taj način, kaže, doći ćemo u poziciju da se smanje doprinosi, a da se povećanim poreznim prihodima pokriju sredstva koja nedostaju za mirovine i zdravstvo.

Velik dio poduzetnika, ponajprije iz građevine, zabrinut je zbog nedostatka odgovarajuće radne snage pa je Filip Filipec, predsjednik Uprave Tehnike, uputio pitanje kada će se legalizirati i učiniti transparentnim uvoz radne snage (ponajprije iz Bosne i Hercegovine). Sanader je, ne precizirajući i ne ulazeći u detalje, istaknuo da Hrvatska sigurno ide prema uvozu radne snage. U kontekstu nedostatka školovanog kadra, Sanader je, osim što se pohvalio uvođenjem obveznoga srednjoškolskog obrazovanja, dodao da će u sljedećem mandatu u sklopu HZZ-a, koji mora postati inovativna institucija, ići na doškolovanje, obvezne tečajeve za nezaposlene itd.

Pitanja vezana uz brodogradnju, tekstilnu industriju itd. dobila su vrlo općenite odgovore, primjerice da su te grane bitne za Hrvatsku i da ih želimo sačuvati, restrukturirati i razviti. Iako je već odavno trebala biti završena i predstavljena javnosti, Strategija tekstilne industrije, rekao je ministar gospodarstva Branko Vukelić, još prolazi kroz ruke radne skupine. (M. B.)