Santini: Slijedeće godine ekonomski rast ispod 2,5 posto

'Inflacija je kao dijabetes - na početku ne boli, ali razara vitalne organe. No i ta se bolest liječi',  rekao je predsjednik Stjepan Mesić na konferenciji ‘Ekonomska politika: Inflacija jučer, danas sutra’ koja je povodom 15. godišnjice izlaženja časopisa Ekonomija/Economics održana u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Rifina.

Na konferenciji se okupilo stotinjak sudionika uglavnom poznatih ekonomiskih stručnjaka.Zdravstvene metafore bile su popularne u govorima pa je glavni urednik Ekonomija/Economicsa Guste Santini inflaciju usporedio sa temperaturom koja se može sniziti aspirinom, ali se njime ne liječi osnovni problem. 'Ova recesija će imati deflacijski učinak što znači usporavanje ekonomske aktivnosti i povećanje nezaposlenosti', rekao je Guste Santini i najavio da se boji da će slijedeće godine rast hrvatskog BDP-a biti ispod 2,5 posto.   

Na opasnost da se zbog usporavanja ekonomskog rasta i eventualne recesije inflacija pretvori u deflaciju upozorio je niz govornika na konferenciji. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Dragoljub Stojanov je objasnio da po Keynesu nastavak ove krize vodi u stagflaciju, a u suprotnom u deflaciju. Da će doći do deflacije smatra i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić koji u najnovijoj ekonomskoj krizi SAD-a vidi pojavne sličnosti sa ekonomskom krizom koja je zadesila Japan 1996. godine i nakon koje je Japanu trebalo 10 godina za oporavak. 'Razlika je međutim što je Japan kod izbijanja krize bio najveći svjetski kreditor i izvoznik, a SAD su najveći svjetski vjerovnik i uvoznik', rekao je Jurčić.

Većina se govornika složila da su rizični hipotekarni krediti u SAD-u bili okidač financijske krize, no Ljubinko Jankov iz Hrvatske narodne banke je upozorio da i u Hrvatskoj postoje slični pokušaji i kao primjer naveo oglase banaka u kojima se nude krediti s ostatkom vrijednosti do 50 posto. Međutim, opći je konsenzus također bio da su uzroci krize bili puno dublji. Mato Crkvenac je čak iznio tezu da je sadašnja kriza možda čak i dobrodošla u Hrvatskoj.

'U Hrvatskoj svari nije moguće mijenjati dok se ne udari glavom u zid. Bolje i to nego da se nastavi situacija u kojoj se ulazi dublje i dublje u probleme', rekao je M.Crkvenac. Najjednostavniju analizu uzroka i rješenja iznio je akademik Ivo Perišin, ekonomist i nekadašnji guverner Narodne banke Jugoslavije. 'U Hrvatskoj je jedan od osnovnih problema uništena prerađivačka djelatnost. Treba se stvoriti atmosfera rada, a ona se ne može stvoriti subvencioniranjem neradnika', rekao je Perišin. (H.M.)