Sat interneta na CeBIT-u deset eura
Ovogodišnji CeBIT - najveći svjetski ICT sajam (veći i od onog u Los Angelesu) koji se tradicionalno održava u Hannoveru, kao i svake godine do sada, privlači pozornost svih koje zanima ICT na ovaj ili na onaj način.
Piše: Marko Velić, direktor Initium Futuri Ltd.
Bilo da je riječ o velikim igračima iz hardverske ili softverske industrije, inovativnim malim tvrtkama koje pokušavaju pronaći partnere za istraživanje i razvoj ili proizvođačima hardvera s Dalekog istoka - svi su ovih dana ovdje. Sajam se održava od 2. do 6. ožujka, a njegovu važnost za Njemačku potvrđuje i činjenica da je na službenoj ceremoniji sajam i ove godine otvorila njemačka kancelarka Angela Merkel. Na sajmu izlaže 4.157 tvrtki iz 68 zemalja, očekivano - nešto manje nego prošle godine. Glavna poruka sajma glasi „Connected Worlds“, a novost je sekcija „CeBIT Sounds!“, koja promovira industriju glazbe i svih „digitalija“ oko nje.
Future Match
Na ovaj CeBIT došli smo u sklopu projekta WINS-ICT, čiji je suorganizator europska poduzetnička mreža (EEN). Organizaciju u RH provodi Gospodarska komora i središnji događaj za nas bio je "Future Match". To je nešto poput speed-dating servisa za tvrtke. Događaj je organiziran tako da se uplatom 79 eura mogao dobiti pristup web-sustavu za ispunjavanje profila vlastite tvrtke i nakon što je baza popunjena, otvoren je servis za zakazivanje sastanaka. Sustav je sam predlagao sastanke tvrtkama sa sličnim profilima, a mogli ste zakazati sastanak s bilo kojom tvrtkom ili institucijom koja je bila prijavljena. Sudionici nisu samo iz Europe, nego iz cijeloga svijeta, što je idealna prilika za razmjenu znanja, iskustva i, naravno, sklapanje poslova ili partnerstava za projekte. Sastanci su polusatni, jedan zadrugim i tako nekoliko dana, za stolićima kojih je na štandu "Future Matcha" bilo više od 20. Doista je zanimljivo vidjeti gomilu poslovnih ljudi kako idu od stola do stola i nastoje u pola sata prezentirati svoje poslovanje. Sve u svemu, odličan koncept i pravi match-making događaj za koji možemo tvrditi da je u potpunosti uspio.
Sve u službi ICT-a
Slobodno možemo reći da je ICT danas u službi svega. Od svakodnevnih aktivnosti u privatnim životima do potpore poslovnim procesima i znanstvenim istraživanjima, ne možemo zamisliti život bez ICT-a. Na CeBIT-u je ovih dana slika nešto drukčija. Naime, kreativni izlagači, posebice oni koji izlažu softvere ili prezentiraju usluge, primjenjuju razne metode kako bi privukli pozornost posjetitelja. Budući da softver na LCD ekranu neće privući mnoge posjetitelje, izlagači instaliraju različite „dodatke“ na štandove poput raznih maketa i modela, kreacija od kockica, vodoskoka i vodopada, čak i umjetne stijene za slobodno penjanje. Sve radi metaforičnog prezentiranja mogućnosti ili prednosti koje donosi ICT. Na CeBIT-u je danas sve u službi reklamiranja ICT-a. Sličnoj metodi pribjegli su i dečki iz Abbe, koji su posjetitelje privlačili liječničkim kutama.Na sajmu se doista može pronaći svašta, od „običnih“ GPS antena i gomile serverskih ormara raznih boja i veličina, preko 3D televizora i sustava za upravljanje računalom s pomoću pogleda, do Hi-Tech bicikala i ultra-super-cool informatiziranih automobila.
Hrvatski ICT na CeBIT-u
Kako god, Hrvatska je na CeBIT ove godine na zajedničkom štandu zastupljena sljedećim poduzećima i institucijama, koji su na sajam došli u organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku i Hrvatske gospodarske komore uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetništva: King-ICT, Elma Kurtalj, Trillenium, FER, Informatički Klaster Slavonije koji predstavlja Abba, Echo-IT i Blancom. Također neki su poput nas sudjelovali na "Future Matchu" ili poput nekih retail-lanaca vrebali na novosti s Dalekog istoka, koje bi mogle interesirati hrvatske potrošače.
Zaključak - CeBIT je, kao i svaki put dosad, zanimljiv, glasan i šaren, a o poslovnim prednostima moći ćemo govoriti za koji mjesec.
Koncepcija samog sajma podijeljena je na sljedeće tematske cjeline: Business IT, Green IT, Internet & Mobile Solutions, Webciety, Destination ITS, TeleHealth, Security, Banking & Finance, Communications, ICT Infrastructure, CeBIT Sounds!, future parc i Planet Reseller.Neke zanimljivosti koje valja izdvojiti jesu „open-source“ prostor - na kojem možete upoznati alternative komercijalnim alatima, „Virtual and Augmented (u slobodnom prijevodu dopunjena stvarnost) Reality“ - sve burniji trend u današnjoj ICT industriji te OS X poslovni park - na kojem se Apple potrudio angažirati razne poznate softverske vendore, čija je rješenja instalirao na računala Mac kako bi pokazao da je OS X dostojna alternativa Windowsovu okruženju. Prisjetimo se, 2006. je Apple u potpunosti prešao na Intelovu procesorsku platformu, što je omogućilo korisnicima Macova pokretanje Windows OS-a na računalima i uvelike populariziralo njihovu uporabu (s obzirom na mogućnost uporabe dvaju sistema na jednom računalu).
Doista, za svakog ponešto, a ovogodišnja zemlja partner je Španjolska, tako da je osim kancelarke Merkel na otvaranju bio i španjolski premijer Jorge Luis Zapatero. Nije stoga rijetkost vidjeti ljude kako na odijelima imaju bedž sa španjolskom zastavom, a u službenim CeBIT-ovim novinama pronaći mini-vodič kroz španjolske restorane u Hannoveru. Zanimljivo je da se većina prezentacija koje se održavaju na štandovima održava na njemačkom jeziku, a isto je tako s većinom promotivnih materijala. Također, naša zamjerka je i nedostatak besplatnog pristupa internetu (sat vremena se naplaćuje 10 eura), no, srećom, tu je uvijek raspoložena ekipa na hrvatskom štandu koja će vam bez problema ustupiti žicu ili ključ za bežičnu mrežu kako biste provjerili mail i slično. Hrana je dobra, a cijene pristupačne, tako primjerice kobasica ili bečki odrezak uz krumpir salatu stoji oko sedam eura. Cijeli Hannover ovih je dana posvećen CeBIT-u. Na tramvajskim (iako bi se to moglo nazvati i lakom željeznicom) postajama displeji pokazuju kuda i kojom linijom za CeBIT, a unutra vam glasovne upute govore (i na engleskom) kad trebate presjesti. Također, na nekim pivnicama i restoranima u gradu stoji naljepnica „CeBIT welcome“…
Smisao izlaganja na CeBIT-u
Na sajmu se može uočiti i svojevrsna suprotnost u pristupu izlaganju na CeBIT-u velikih ICT kompanija. Tako primjerice velikani poput SAS-a ili Cisca imaju relativno malene izlagačke prostore, možda i manje od hrvatskog štanda. Dok neki ostali poput T-Mobilea, SAP-a ili IBM-a imaju zakupljenu i četvrtinu paviljona. Postavlja se pitanje koliko izlaganje na CeBIT-u za takve poznate igrače uopće ima smisla jer o njima i njihovim proizvodima/uslugama već sve znamo? Može li takva kompanija doista privući nove korisnike i poslove ili je samo riječ o pokazivanju mišića? Jesu li oni s manjim štandovima možda procijenili da se u ovoj recesijskoj godini ne isplati izdvojiti toliko novca za golem izlagački prostor? Je li za velike kompanije izlaganje na CeBIT-u samo sebi svrha? Bez obzira na veličinu izložbenog prostora, ove godine fura se "cloud-computing". Svi govore o oblaku i njegovima mogućnostima, kako za kompanije tako i za korisnike.